Jelena Erić Nielsen
Međunarodna naučna konferencija Contemporary Issues in Economics, Business and Management – EBM 2026, biće organizovana 16. i 17. decembra 2026. godine, na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu. Konferencija se od 2010. godine održava bijenalno, a ove godine se po deveti put okupljaju istraživači iz regiona i sa evropskih visokoškolskih institucija sa ciljem da analiziraju i razmene uvide u aktuelna pitanja i izazove iz oblasti ekonomije, biznisa i menadžmenta.
Vedran Zubović and Ema Petaković Ikica
Tourism faces challenges from today’s fast-paced lifestyles, in response to which slow tourism is gaining traction, promoting fewer but richer, more sustainable travel experiences focused on quality over quantity. This study reviews 47 research articles from the Web of Science and Scopus to analyze slow tourism’s impact on the sustainability and perceptions of tourism and service quality. It identifies six key quality dimensions: spatial quality, product and service quality, the local quality of life, travel experience quality, perceived service quality, and transport quality. The originality of the study stems from the synthesis of the findings from various sources which enrich the insight into the dynamics and consequences of soft tourism for both travelers and destinations.
Ivana Jolović1, Stefan Zdravković2 i Nevena Jolović3
Polazeći od maksime da „percepcije pojedinaca oblikuju njihovu stvarnost”, istraživanje organizacionog ponašanja naglašava važnost prepoznavanja subjektivnih iskustava zaposlenih o okolnostima na radnom mestu. Percepcija proceduralne, distributivne i interakcijske pravde od strane zaposlenih čini snažan prediktor „postojanosti” radne snage – organizacionu pravdu. Rad ima za cilj istraživanje uticaja ovog fenomena na nameru odlaska zaposlenih iz organizacije, uz paralelno ispitivanje potencijalne posredničke uloge organizacione posvećenosti u pomenutoj relaciji. Sveobuhvatan pregled relevantne literature, u kombinaciji sa tehnikama tematske i desk analize, postavlja temelje istraživanja. Empirijska komponenta studije obuhvatila je 99 pojedinaca (milenijalaca) zaposlenih u srpskoj privredi na početku 2023. godine. Njihovi stavovi evidentirani su putem elektronskog, online upitnika. Podaci su obrađeni korišćenjem naprednih statističkih alata – SmartPLS 4.0 i SPSS 26.0 softvera. Nalazi su potvrdili glavnu istraživačku pretpostavku koja implicira da organizaciona posvećenost posreduje u odnosu između percipirane organizacione pravde i namere zaposlenih milenijalaca da napuste organizaciju.
Dejan Jovanović1, Milan Čupić1, Ivana Medved2 i Jelena Poljašević3
Polazeći od značaja pravilne identifikacije, alokacije i upravljanja troškovima, ali i činjenica da je za poslovanje kompanija, pored ekonomske dimenzije, važna i ekološka, kao i da je stepen integracije ekoloških aspekata u računovodstvene prakse nizak, cilj rada je da se ispita u kojoj meri su firme upoznate sa metodama obračuna ekoloških troškova i da li se praksa kompanija razlikuje u zavisnosti od primene ISO 14001 standarda. Istraživanje je sprovedeno na uzorku preduzeća koja su u obavezi da dostavljaju podatke Nacionalnom registru izvora zagađenja. Analiza podataka izvršena je primenom kvantitativnih statističkih metoda, prvenstveno primenom deskriptivne statistike i neparametarskih testova. Rezultati ukazuju da kompanije vode reaktivnu ekološku politiku, troškove prepoznaju tek kada nastanu, a preventivne zanemaruju. Ekološki troškovi su često prikriveni u opštim troškovima zbog oslanjanja na tradicionalne metode obračuna. Zaključuje se da su glavni problemi neadekvatan regulatorni okvir i izostanak motivacije. Istraživanje ukazuje na potrebu za sistemskim promenama, većom motivacijom kompanija i unapređenjem regulatornog okvira.
Nemanja Berber, Agneš Slavić i Dimitrije Gašić
Kompanije koje karakteriše nedostatak radne snage bore se da privuku, motivišu i zadrže talente. Brend poslodavca jedan je od pristupa koji kompanije razvijaju kako bi kreirale vrednosnu ponudu za zaposlene i održale svoju radnu snagu. Mnogi zaposleni donose odluku da ostanu ili napuste kompaniju na osnovu celokupnog sistema upravljanja ljudskim resursima koji kompanija nudi. Glavni cilj ovog rada bio je da ispita odnos percipiranog brenda poslodavca i namere zaposlenih da ostanu u organizaciji. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 209 zaposlenih u Republici Srbiji. Metodologija istraživanja obuhvatala je teorijsko i empirijsko kvantitativno istraživanje predložene veze. Analitički postupak korišćen u radu bio je PLS-SEM. Rezultati su pokazali pozitivnu vezu između posmatranih varijabli i ukazali na zaključak da pozitivna percepcija brenda poslodavca vodi ka većoj nameri zaposlenih da ostanu u organizaciji. Najjači efekat na nameru ostanka imao je zdrav radni ambijent, zatim obuka i razvoj, ravnoteža posla i privatnog života, etika i društvena odgovornost, i na kraju, kompenzacije i beneficije.
Filip Ž. Bugarčić1 and Viktorija Skvarciany2
The growth of global trade in the last few decades and a more active involvement of countries in trade flows and supply chains have highlighted logistics as one of the most important trade facilitation factors. However, the question is who benefits the most from logistics. The paper aims to examine the contribution logistics make to the promotion of exports and imports in the selected industries in the OECD countries, the evaluation and comparison of the importance of logistics performance depending on the specific sector and product characteristics. Panel regression modelling was employed to evaluate the impact of logistics on international trade. The findings reveal its importance in international trade at the industry level. The results indicate a special contribution of logistics to the stimulation of the trade of industrial products and time-sensitive goods, with a greater contribution to imports. These findings emphasize the special importance of a logistics system and related operations in the identified sectors.
Zoran Mastilo1, Adis Puška2 and Anđelka Štilić3
Artificial Intelligence (AI) has become a key factor in the development of countries. Countries have recognized the potential of using AI to achieve sustainable development. This research explores the potential of the Southeast European (SEE) countries in the field of AI applications. The Government AI Readiness Index, with its nine indicators, is used to assess readiness for AI applications. A comparison of the SEE countries for the application of AI was conducted using Multi-Criteria Decision Making (MCDM) methods. The methods used were MEREC (Method based on the Removal Effects of Criteria) and CORASO (COmpromise Ranking from Alternative SOlutions). The results of the MEREC method show that the maturity and adaptability indicators have higher weight values compared to the other ones. The results of the CORASO method show that Greece and Bulgaria have the strongest indicators, with the sensitivity analysis confirming these findings.
Vladimir Mihajlović
Sveska 1 Volumen 28 Godište 2026 naučnog časopisa Ekonomski horizonti, nakon sprovedenog dvostruko anonimnog recenzentskog postupka, sadrži pet izvornih naučnih članaka, jedan pregledni članak i najavu naučne konferencije.