Milka Grbić
Balaam, D. N., & Veseth, M. (Eds.). (2008). New Jersey, NJ: Pearson Education, Inc. ISBN 978-0-13-514322-3, XVIII+509
Boban Stojanović, Vladimir Radivojević and Tanja Stanišić
Preduslov za uspešno sprovođenje politike zaštite konkurencije kao temelja tržišne ekonomije je adekvatno normativno regulisanje. Sa aktuelnim zakonskim rešenjima u oblasti zaštite konkurencije, Srbija je obezbedila neophodan institucionalni okvir za efikasno funkcionisanje tržišta i uspostavljanje delotvorne konkurencije na njemu. Efikasnost tog okvira neophodno je ocenjivati analizom tržišta, a na osnovu rezultata postignutih u kreiranju ambijenta koji podstiče razvoj konkurencije. Kompatibilnost pravne regulative sa standardima Evropske unije i njena dosledna praktična primena predstavljaju osnovne pretpostavke svrsishodnog funkcionisanja institucija. Skromni rezultati politike zaštite konkurencije u Srbij i nameću potrebu za povećanjem institucionalnog kapaciteta, dogradnjom regulative i njenim koncipiranjem na način koji će obezbediti izgradnju efikasne tržišne privrede. U tom smislu, u radu se istražuju ključni elementi institucionalnog okvira koji opredeljuju efikasnost politike zaštite konkurencije. Posebna pažnja se posvećuje praktičnoj primeni ovog okvira, što je ilustrovano kritičkim osvrtom na način i metod odlučivanja Komisije za zaštitu konkurencije u vođenju postupaka na monopolizovanim tržištima.
Slavica Manić i Dragan Azdejković
U najnovijem izveštaju Svetskog ekonomskog foruma ustanovljeno je da indeks globalne konkurentnosti ne pokriva analizu pokretača održive konkurentnosti, a zanemarivanje istih može prouzrokovati preosetljivost privreda na negativne posledice svih budućih “šokova“. U potencijalno najproblematičnija uključena su demografska pitanja, pogotovo ono koje tangira promene u starosnoj strukturi stanovništva. Prepoznavanje važnosti demografskih tokova za “oblikovanje“ konkurentnosti u narednom periodu predstavlja ključni motiv za pisanje ovog rada. Osnovni ciljevi su sledeći: a) da se prikažu teorijska saznanja o ekonomskim konsekvencama promena u starosnoj strukturi stanovništva; b) da se analiziraju osobenosti demografske tranzicije u različitim regionima i potencijalni efekti iste na održivu konkurentnost privrede.
Ljiljana Maksimović
U radu se analiziraju načini merenja konkurentnosti kao i Globalni indeks konkurentnosti koji, prema metodologiji Svetskog ekonomskog foruma, rangira konkurentnost zemalja u globalnim okvirima. Polazi se od hipoteze da su makroekonomske performanse nacionalnih privreda u pozitivnoj korelaciji sa njihovim globalnim indeksom konkurentnosti, koja se dokazuje na primeru Srbije, Hrvatske, Slovenije i Slovačke. Druga hipoteza je da su loše makroekonomske performanse privrede Srbije i loš rang prema Globalnom indeksu konkurentnosti, rezultat sistemskih ograničenja u privredi Srbije. Analiza u radu ukazuje da su sistemska ograničenja, kao što su koncept tranzicije (privatizacije) i njegova realizacija, koncept makroekonomske stabilizacije, koncept institucionalnih reformi i koncept restrukturiranja privrede, glavni uzročnici nekonkurentnosti privrede Srbije.
Ljubinka Joksimović
Finansijska kriza u nekoliko zemalja Evrope pretvorila se u otvorenu krizu suverenih dugova. Postojeći trendovi tereta javnih dugova per capita mogli bi se promeniti, ali ne uz primarni oslonac na ekonomski rast jer su izgledi za rast u bližoj budućnosti loši. Najbolji pristup za rešavanje krize nije kroz rast, već preko ozbiljnih i, bez sumnje, bolnih procesa fiskalne konsolidacije sa kojima bi se smanjili državni deficiti i akumuliranje dugova. Posle kratkog razmatranja novije fiskalne i dugovne pozicije u šest zemalja Jugoistočne Evrope (JIE), sa posebnim naglaskom na Srbiju, u radu se analizira koji institucionalni i politički faktori mogu dati kredibilitet konsolidacionim naporima i podupreti obavezu prema finansijskoj održivosti.
Edvard Jakopin
Globalna recesija je još jednom potvrdila ekonomsku zakonitost da privredni rast nije moguć bez kontinuiranih strukturnih promena. Tranzicioni modeli realokacije faktora rasta pokazali su svu svoju neefikasnost pod naletom recesionih udara. Istraživanje tranzicionog rasta produktivnosti pokazalo je da se produktivnost bazirala, pre svega, na “unutarsektorskoj dobiti”, a ne na tzv. “realokacionom efektu”. Kompletno područje zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) suočeno je sa sistemskim makroekonomskim neravnotežama, koje su, primarno, strukturnog karaktera. S druge strane, komparativna analiza reformskih iskustava pokazuje da tranzicioni rezultati zavise kako od brzine sprovedenih reformi tako i od startne pozicije. Istraživanja su jasno ukazala da je održiv privredni rast bio veći u onim tranzicionim ekonomijama u kojima su reforme bile brže od onih sa strategijom postepenog razvoja. Kriza je u prvi plan istakla značaj industrijskih politika koje su dugo i u teorijskom i u praktičnom smislu bile marginalizovane. Težište postkrizne realokacije faktora rasta, u novom modelu privrednog rasta, neophodno je usmeriti ka strukturnim promenama u produktivnije izvozne sektore prerađivačke industrije.
Vlastimir Leković
Poverenje, kao bitna tradicionalna neformalna institucij a društva, u poslednjih par decenij a predmet je značajnije pažnje društvenih nauka, pa i ekonomske. Radi se o jednom od ključnih faktora koji opredeljuje karakter kako međuljudskih, tako i ukupnih društvenih odnosa. Sve više preovladava shvatanje da su, uz ostale bitne faktore efektivnosti i efi kasnosti tržišnog sistema, ekonomski učinci determinisani i odgovarajućim nivoom poverenja, koje vlada između ekonomskih aktera. U radu se analizira uloga poverenja kao podsticajnog faktora uspešnij eg odvij anja ekonomskih aktivnosti u uslovima suočavanja ekonomskih subjekata sa problemima asimetričnih informacija, nepotpunih ugovora, nerazvijenog institucionalnog okvira, neizvesnosti i sl. Ukazuje se na to da je poverenje, kako personalno, tako i institucionalno, bitan faktor ekonomske uspešnosti, kao i ekonomskog razvoja. Istovremeno, poverenje ima značajnu ulogu u pogledu uspešnij eg sprovođenja društveno-ekonomskih transformacij a, što je posebno aktuelno u zemljama u tranziciji.
Slavica P. Petrović
Sveska 2 Godište 2012 naučnog časopisa Ekonomski horizonti je tematskog karaktera. Ona sadrži dvostruko anonimno recenzirane, unapređene verzij e radova, preliminarno saopštenih na Naučnom skupu: Institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja Srbij e u 2012. godini, koji je, u organizacij i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu i Saveza ekonomista Srbij e, održan na Fakultetu, 6. aprila 2012. godine. U publikovanim prilozima – dva izvorna naučna i četiri pregledna članka – identifi kovana su i detaljno i kritički razmatrana bitna teorij ska, metodološka i aplikativna pitanja i problemi složenih, dinamičkih, višeznačnih, interaktivnih odnosa (ne) razvij enosti institucionalnog okvira i (ne)uspešnosti funkcionisanja privrede, s posebnim fokusom na implikacij e na privredu Srbij e. Uvidi i saznanja do kojih su autori publikovanih priloga došli u svojim istraživanjima mogu predstavljati naučno utemeljenu i praktično korisnu osnovu donošenja kreativnih odluka u odnosnim sferama ekonomske politike. Takođe, izdvojena su različita pitanja koja mogu biti relevantna za buduća teorij sko-metodološki validna, društveno odgovorna i praktično delotvorna istraživanja.