Katarina Borisavljević
Igor Mladenović
Aktuelna ekonomska kriza uticala je na nivo ekonomske aktivnosti u mnogim sektorima privređivanja. Među teoretičarima i ljudima iz prakse sve se češće čuje stav da je građevinarstvo kao industrijski sektor, koji prate sve druge privredne grane, u ozbiljnoj krizi i da bi njegov oporavak podstakao oporavak ukupne privrede Republike Srbije (RS). Za ovu industrijsku granu se kaže da može da nosi polovinu privrednog rasta unutar RS. Međutim, uz uvažavanje pomenutih stavova, postavlja se pitanje o tome kakvi su efekti ekonomske krize na ovaj privredni sektor i kakvi su bili efekti mera prethodne Vlade RS u ovom sektoru. Traženje odgovora na ovako postavljeno pitanje umnogome može da profiliše odgovor aktuelne Vlade RS za rešavanje problema u građevinskoj industriji RS.
Lela Ristić
Cilj ovog rada je da ukaže na dostignuti nivo održivog ruralnog razvoja u Republici Srbiji, razvojne potencijale i poteškoće evidentirane u ovoj oblasti, kao i neophodnost osavremenjavanja politike održivog ruralnog razvoja, u procesu integracije u Evropsku uniju (EU), saglasno specifičnostima ruralnih područja Republike Srbije i opšteprihvaćenim principima održivog razvoja (ekonomskim, ekološkim i socijalnim), uz uvažavanje interesa sadašnjih i budućih generacija. U radu se analiziraju neophodnost i mogući pravci održivog ruralnog razvoja Republike Srbije. Pritom se ističe veliki značaj razvojne politike države u rešavanju problema ruralnih područja, utvrđivanja adekvatnih prioriteta i konkretnih smernica za održivi ruralni razvoj u narednom periodu. Zaključuje se da je neophodan sveobuhvatan i kontinuirani rad na obnovi i razvoju ruralnih područja, u skladu sa principima održivog razvoja, uz značajna ulaganja, edukaciju, inicijative i aktivnosti svih ključnih aktera razvoja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, uključujući i poljoprivredne proizvođače.
Violeta Todorović
Funkcionisanje banaka u deregulisanom i konkurentnom tržišnom ambijentu podrazumeva preuzimanje rastućih i kompleksnih rizika poslovanja. Neadekvatno upravljanje rizicima od strane bankarskih menadžera dovodi do pojave problemskih banaka i nastanka bankarskih kriza. Praktično, krize banaka čine sastavni deo razvoja bankarskih sistema u savremenom okruženju, koje se može okarakterisati kao kompleksno, dinamično, heterogeno i nepredvidivo. Negativni efekti bankrotstava individualnih banaka na privredni sistem zahtevaju pravovremeno uspostavljanje adekvatnih regulatornih okvira i preduzimanje intervencionističkih mera saniranja bankarskih problema. Problematika upravljanja bankarskim krizama, godinama unazad prisutna u stručnoj domaćoj i stranoj literaturi, aktualizovana je pojavom globalne Subprime krize. Stoga je u radu učinjen pokušaj sveobuhvatne analize uzroka nastanka i načina rešavanja bankarskih kriza. Pored identifikovanja uzroka i suštinskih razlika analiziranih bankarskih kriza, preispitivaće se relevantnost primenjenih intervencionističkih mera i postojećih regulatornih politika.
Darko B. Vuković
Identifikacija i analiza indikatora regionalne konkurentnosti predstavlja najvažniju fazu procesa merenja konkurentnosti. Međutim, pre samog merenja, neophodno je utvrditi da li postoji visoka korelacija između izabranih indikatora. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi da li postoji visoka korelacija između najvažnijih indikatora regionalne konkurentnosti. Predmet istraživanja su indikatori konkurentnosti regiona u Republici Srbiji (RS), čije se vrednosti mere u periodu 2011-2013. Za indikatore koji nisu srodni ili nemaju logički međusobni uticaj nije utvrđena korelacija. Na osnovu rezultata istraživanja, pokazalo se da postoji visoka korelacija između BDP-a regiona, broja privrednih društava u regionu, broja zaposlenih, raširenosti klastera, investicija u inovacije i poverenja u poslovne institucije. Korišćen je statistički metod procene, Pirsonov koeficijent korelacije. Oni podaci čije merenje nije moguće izvršiti kvantitativnim putem dobijeni su anketom.
Danijela Tadić, Aleksandar Aleksić
Poslednjih decenija razvijen je koncept kapaciteta za oporavak organizacija usled naglog pada vrednosti performansi, koji predstavlja adekvatan menadžment metod posebno za preduzeća koja posluju u uslovima ekonomske krize. U ovom radu razmatran je problem određivanja prioriteta faktora kapaciteta za oporavak organizacija (FKPO) koji predstavlja prvi korak u određivanju strategije poboljšanja. Rangiranje FKPO je postavljeno kao zadatak višekriterijumske optimizacije koji uključuje kvalitativne promenljive. Menadžment timovi, na nivou svakog preduzeća, procenjuju relativnu važnost svakog para poslovnih procesa i preferentnost FKPO unutar svakog poslovnog procesa pomoću unapred definisanih lingvističkih iskaza. Modeliranje lingvističkih iskaza zasnovano je na teoriji fazi skupova. Agregirane vrednosti razmatranih veličina dobijene su primenom operatora otežane fazi srednje vrednosti. Vektor kombinovanog prioriteta FKPO-a određen je primenom fazi Analitičkog Hijerarhijskog Procesa. Predloženi model je ilustrovan primerom u kojem su korišćeni podaci dobijeni iz procesnih malih i srednjih preduzeća koja posluju u Centralnoj Srbiji. Pokazano je da je razvijeni model veoma pogodan za donošenje odluka o promeni poslovne strategije, sa ciljem povećanja kapaciteta za oporavak organizacija.
Slavica P. Petrović
Sveska 3 Godište 2013 naučnog časopisa Ekonomski horizonti sadrži tri izvorna naučna i dva pregledna članka, i prikaz knjige. Takođe, kako je reč o završnoj Svesci Časopisa, Godište 2013, ona obuhvata i Predmetni indeks članaka i Pregled autora i naslova svih priloga publikovanih u Ekonomskim horizontima, u 2013. godini.