Farial Faizi1, Mariam Sawas1, Dina Abohassan1, Ilija Stojanović1 and Marko Selaković2
The economic rivalry between the BRICS countries and the G7 nations has been a central theme in global development for decades. This study seeks to compare the GDP growth dynamics between the BRICS and G7 countries, while examining the differential impact of the key macroeconomic indicators on their economic trajectories. To achieve this, statistical methodologies, including independent t-tests and ANOVA, were utilized so as to compare the group-level differences, while the tests of between-subjects effects were applied to assess the variations in the effects of the regression coefficients for the macroeconomic factors influencing GDP growth. The study posits that the distinct economic structures of the BRICS countries and the G7 nations lead to varying macroeconomic conditions which shape their growth patterns in distinct ways. The findings of this research offer actionable insights into the strongest and weakest determinants of the GDP growth within these economic blocs. It contributes to a broader discourse on global economic competition, offering evidence-based recommendations for balanced growth strategies.
Paskal Zhelev1 and Olga Malashenkova2
This study investigates the Eurasian Economic Union (EAEU) as a regional economic integration bloc, analyzing its evolution, trade integration, and industrial policy framework amid shifting global dynamics. Established in 2015, the EAEU has encountered structural challenges, geopolitical upheavals, and intensifying sanctions, especially following the war in Ukraine. These pressures have disrupted trade flows, widened economic disparities among member states, and tested the bloc’s cohesion. The paper emphasizes the fact that enhancing competitiveness is critical for the resilience of the EAEU, with the industrial policy serving as the cornerstone of this effort. Employing trade indicators, such as intra-regional trade shares and the Revealed Comparative Advantage (RCA) index, the study highlights uneven integration and dependence on resource-based exports. It evaluates the institutional framework of the EAEU’s industrial policy, focusing on subsidy harmonization, value-added industry development, and coordination between national and regional priorities. Despite persistent institutional weaknesses and external pressures, the findings suggest that fostering industrial modernization and achieving better synergy between domestic policies and regional ambitions could strengthen the bloc’s resilience and global competitiveness.
Iva Glišić i Slavica Manić
Ekonomska literatura obiluje radovima koji analiziraju efekte priliva stranih direktnih investicija (SDI) ili uticaj kvaliteta institucija na ekonomsku aktivnost. Navedeno se ne može tvrditi za studije koje proučavaju uticaj institucionalnog kvaliteta na privlačenje SDI i/ili zajednički uticaj ova dva faktora na ekonomski rast, posebno ako je reč o Zapadnom Balkanu. Naša analiza pokriva pet zemalja ovog regiona, u periodu 2007-2022. i ima za cilj da doprinese relevantnoj literaturi upravo u tom pogledu. Podaci panela modelirani su korišćenjem metode uopštenih najmanjih kvadrata. Rezultat finalnog (od tri ocenjena) modela implicira neočekivan pozitivan efekat manje kvalitetnog institucionalnog okruženja na ekonomsku aktivnost kroz kanal SDI. Potencijalno objašnjenje ovakvog rezultata jeste teza da „slabije“ zakonodavstvo (posebno ekološko) u zemljama Zapadnog Balkana privlači upravo one SDI koje uz ekonomski rast produkuju i negativne eksterne efekte. Dodatno, ovakav nalaz ukazuje na potrebu razmatranja dugoročnih rizika po ekonomski rast koji se pretežno oslanja na ovu vrstu SDI.
Đorđe Kotarac1 i Zoran Popović2
U nizu teorijsko-metodoloških istraživanja potvrđena je teza da akumulacija fizičkog kapitala samo delimično objašnjava kretanje stopa ekonomskog rasta zemalja. Fokus istraživača i kreatora ekonomskih politika se pomera sa fizičkog (PC) na ljudski kapital (HC) kao determinantu privrednog razvoja. Predmet ovog rada je analiza uticaja HC na postizanje viših stopa rasta dohotka per capita. Prema “Lisabonskoj strategiji“ i strategiji “Evropa 2020“, HC se postavlja na pijedestal po važnosti, a sve u cilju dovođenja EU-27 na mesto najkonkurentnijeg tržišta sveta. Empirijski deo rada podrazumeva panel regresioni model. Rezultati istraživanja ukazuju na signifikantan uticaj HC na povećanje dohotka per capita na uzorku 10 zemalja Centralne i Istočne Evrope. Doprinos ovog rada se odnosi na popunjavanje praznine u naučnoj literaturi u ispitivanju uticaja HC na rast dohotka per capita zemalja Evrope. Zaključne smernice rada podrazumevaju isticanje značaja investiranja u HC kao efikasnog instrumenta za postizanje većeg privrednog razvoja zemalja.
Andrija Popović1, Andreja Todorović1 i Vladan Vučić2
U ovom radu se analizira odnos privrednog rasta, konkurentnosti i inovacija u cirkularnoj ekonomiji u 27 zemalja EU u periodu od 2011. do 2020. godine. U radu se kroz deskriptivnu statistiku, analizu glavnih komponenti (PCA), regresiju panel podataka i klaster analizu ispituje kako ključni ekonomski indikatori, kao što su BDP, BDP po glavi stanovnika i bruto formacija stalnog kapitala, utiču na performanse cirkularne ekonomije. Rezultati ukazuju na pozitivnu korelaciju između ukupnog privrednog rasta i cirkularne konkurentnosti, iako bogatije zemlje nisu uvek lideri u cirkularnoj tranziciji. Analizom se naglašava potreba za prilagođenim, specifičnim nacionalnim politikama kako bi se promovisale održive prakse cirkularne ekonomije, posebno u manje razvijenim privredama. Istraživanje pruža vredne uvide tvorcima politika koji nastoje da uravnoteže privredni rast sa održivošću.
Milena Jakšić
Sveska 3 Volumen 27 Godište 2025 naučnog časopisa Ekonomski horizonti, nakon sprovedenog dvostruko anonimnog recenzentskog postupka, sadrži tri izvorna naučna članka, tri pregledna članka i Pregled autora i naslova svih priloga publikovanih u Časopisu u 2025. godini.
Milena Jakšić
Uredništvo naučnog časopisa Ekonomski horizonti se zahvaljuje recenzentima na kritičkom, objektivnom i argumentovanom vrednovanju rukopisa podnetih Uredništvu u 2024. godini.
Predmeti istraživanja rukopisa su iz značajnih oblasti ekonomije, poslovne ekonomije, menadžmenta i njima komplementarnih tematskih oblasti. Kompetentni predstavnici akademske zajednice, navedeni u ovom pregledu, su kritičkim vrednovanjem rukopisa podržali Uredništvo da, kroz dvostruko anonimni recenzentski postupak, unapredi ukupni kvalitet Časopisa.
S obzirom na to da je uređivačka politika Časopisa usmerena na neprekidno poboljšanje kvaliteta objavljenih rukopisa, recenzenti su konstruktivnim komentarima pomogli Uredništvu pri odlučivanju o prihvatanju radova za publikovanje i njihovoj kategorizaciji. Takođe, recenzenti su svojim konkretnim primedbama i predlozima značajno pomogli autorima da poboljšaju kvalitet svojih rukopisa, kao važnog uslova za kontinuirano unapređenje kvaliteta Časopisa.
Glavni i odgovorni urednik
Milena Jakšić
Jelena Šiđanski
U digitalnom marketingu, sposobnost da se stvori angažujući i relevantan sadržaj predstavlja ključni faktor uspeha. Napredak tehnologije pruža nove mogućnosti, pri čemu veštačka inteligencija (AI) menja različite poslovne sektore. AI može asistirati ili potpuno upravljati procesom kreiranja sadržaja, pomažući marketinškim stručnjacima da poboljšaju radne procese i rezultate. Korišćenjem modela analize više kriterijuma, moguće je proceniti kriterijume i doneti odluke između alternativa za kreiranje sadržaja. Ovaj rad koristi metodu analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP) za procenu alternativa, odnosno ljudi, AI i kombinacije ova dva pristupa, sa ciljem poboljšanja kreiranja sadržaja na osnovu kriterijuma kreativnosti, brzine, troškova, kvaliteta sadržaja, prilagodljivosti i konverzije. Rezultati rada su pokazali da marketing stručnjaci smatraju ljude najefikasnijima za kreiranje sadržaja, naročito u kreativnosti, kvalitetu sadržaja, prilagodljivosti i konverziji. Iako kombinacija ljudi i AI nudi prednosti u efikasnosti troškova i brzini, ona ne nadmašuje pristup koji je u potpunosti zasnovan na ljudima.
Ljiljana Ž. Tanasić1, Srđan M. Lalić1, Željana Jovičić2 and Teodor M. Petrović1
This paper investigates transfer pricing as a strategic tool for optimizing business performance and reducing the tax burden of related entities in the Republic of Srpska. The goal of the research is to quantitatively assess the impact of transfer pricing on the achievement of the key business goals, including the improvement of financial performance, the minimization of tax burden and the strategic allocation of resources. The empirical data for the research were collected from the Register of Financial Statements for the year 2023. A simple linear regression model was used to determine the relationship between the application of transfer prices and the financial and tax position of related entities. Research findings show a significant and positive impact of transfer pricing on improving the financial and tax position of related entities, especially those operating in multiple tax jurisdictions. The results emphasize the importance of transfer prices as a strategic instrument for financial planning and the optimization of resources and recommend that the national regulatory framework should be harmonized with international guidelines.
Svetlana Sokolov Mladenović, Suzana Đukić i Jelena Stanković
Savremeni programi lojalnosti potrošača sve više su zasnovani na novim tehnologijama i oblicima nagrađivanja. U tom smislu, programi lojalnosti potrošača sve više podrazumevaju primenu mobilnih aplikacija kao sredstva ne samo sakupljanja i realizacije poena, već i sredstva koje obezbeđuje jednostavnost kupovine, personalizaciju ponude i zabavu kroz razne vrste nagradnih igara. Polazeći od ovih činjenica, rad istražuje uticaj mobilnih aplikacija na poverenje i lojalnost potrošača u omnikanalnoj maloprodaji. Istraživanje se oslanja na teoriju samoopredeljenja, kako bi se objasnio uticaj autonomije, kompetentnosti i povezanosti kao ključnih potreba ljudi kao potrošača, na njihovo poverenje i lojalnost. Empirijsko istraživanje sprovedeno metodom anketiranja i putem SEM (Structural Equation Modeling) analize, pokazalo je da mobilne aplikacije značajno utiču na lojalnost potrošača, a moderatori kao što su godine starosti i dužina članstva u programu lojalnosti imaju značajnu ulogu u ovom procesu. Rezultati istraživanja sugerišu da potrošači vrednuju mobilne aplikacije koje im pružaju osećaj autonomije, odnosno kontrole nad procesom kupovine, jačaju postojeće i omogućavaju sticanje novih kompetencija i omogućavaju povezivanje i stvaranje prijateljstva sa drugim članovima programa. Na taj način se generiše poverenje u kvalitet u i pouzdanost mobilne aplikacije i jača lojalnost potrošača prodavcu.