Aleksandra Zečević1, Jelena Radović Stojanović2 i Aleksandar Čudan2
U radu se analizira primena informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u preduzećima u zemljama članicama Evropske unije (EU). Ciljevi analize bili su da se ispita dostignuti nivo u primeni IKT u preduzećima i da se istraže razlike u korišćenju IKT koje postoje među zemljama članicama EU. U analizi su korišćeni podaci EUROSTAT-a o primeni IKT u preduzećima Evropske unije (EU-28) za 2017. i 2018. Analizirani su sledeći indikatori primene IKT u preduzećima: širokopojasna internet konekcija, brzina internet konekcije, prisustvo na internetu (posedovanje web sajta), korišćenje društvenih medija, korišćenje cloud računarstva, indikatori e-trgovine (udeo preduzeća koja prodaju svoje proizvode preko interneta i učešće e-trgovine u ukupnom prometu), i indikatori integrisanosti e-poslovanja (udeo preduzeća koja koriste integralni poslovni software, software za upravljanje odnosima sa klijentima i softver za upravljanje lancem snabdevanja). Izvršena je komparativna analiza zemalja EU po vrednosti ovih indikatora, sa ciljem da se utvrdi koji faktori utiču na razlike u vrednosti indikatora među zemljama. Analiza je pokazala da su regionalni položaj, geografske karakteristike, veličina zemlje i dostignut nivo ekonomskog razvoja faktori koji utiču na ove razlike.
Stanislav Zekić, Bojan Matkovski i Žana Kleut
Sticanjem uslova za korišćenje pretpristupnih fondova Evropske unije, konkretno, sredstava namenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju (Instrument for Pre-accession Assistance in Rural Development – IPARD), Republici Srbiji (RS) biće pružena šansa da unapredi položaj poljoprivrednih gazdinstva, kao i stanje u ruralnim sredinama. Poljoprivreda ima specifičan značaj u privredi RS, a ruralna populacija čini skoro polovinu stanovništva, što dodatno povećava interes za ove fondove. S tim u vezi, cilj istraživanja je indentifikovati efekte korišćenja IPARD sredstava na razvoj ruralnih sredina, odnosno, društvenoekonomski progres ruralne populacije. Korišćena je kvalitativna deskriptivna analiza na osnovu empirijskih podataka. Osnovni zaključci su da će ovako struktuirana sredstava imati ograničen uticaj na smanjenje razvojnih nejednakosti i ostvarenje paritetnih uslova života između ruralnih i urbanih sredina. Naime, dominantna usmerenost IPARD sredstava ka investicijama u poljoprivredna gazdinstva i preduzeća, a ne ruralna domaćinstva, ograničava mogućnost njihovog snažnijeg uticaja na razvoj ruralnih sredina u RS.
Vladimir Mićić
Lisabonska agenda predstavljala je reakciju Evropske unije na zaostajanje za SAD i brzorastućim azijskim zemljama. Lisabonski proces se odnosi na zajedničko kretanje država članica prema izričito definisanim ciljevima putem niza mera. Odstupanja su ugozila mogućnost ostvarivanja postavljenih ciljeva, ali se Evropska unija založila za zadržavanje ciljeva i rokova. Kako bi to ostvarila, Unija je 2005. godine odlučila da stavi naglasak na znanje, inovacije i optimalizaciju ljudskog kapitala, i na taj način poveća potencijal rasta, produktivnosti i ojača socijalnu koheziju. Na osnovu toga, usvojena je “Revidirana Lisabonska strategija”, koja je donela nove mere, instrumente i nacionalne akcione planove sprovođenja strategije, koji su usmereni na konkretne ciljeve.
Vladimir Mićić
Industrijska politika je bitan elemenat uspešnog privrednog i industrijskog razvoja Evropske unije, od velikog je značaja za konkurentnost industrijskih proizvoda i usluga. Industrijska politika kao aktivna i sveobuhvatna primena aktivnosti koje su usmerene na strukturno regulisanje i podsticanje konkurentnosti industrije, imala je dug evolutivni put razvoja do trenutka nastanka zajedničke nadnacionalne politike zemalja članica Evropske unije. Priroda takve politike može se posmatrati kao skup svih oblika aktivnosti kojima Unija u najširem smislu teži da usmerava industrijsko uređenje u pravcu koji se zajednički smatra najpoželjnijim. Tokom 90-ih godina, definisan je horizontalni pristup koordiniranoj industrijskoj politici, na principima otvorenog i konkurentskog jedinstvenog tržišta. Novi koncept industrijske politike Evropske unije, definisan je ″Lisabonskom strategijom″ i njenim revizijama.