Iva Glišić i Slavica Manić
Ekonomska literatura obiluje radovima koji analiziraju efekte priliva stranih direktnih investicija (SDI) ili uticaj kvaliteta institucija na ekonomsku aktivnost. Navedeno se ne može tvrditi za studije koje proučavaju uticaj institucionalnog kvaliteta na privlačenje SDI i/ili zajednički uticaj ova dva faktora na ekonomski rast, posebno ako je reč o Zapadnom Balkanu. Naša analiza pokriva pet zemalja ovog regiona, u periodu 2007-2022. i ima za cilj da doprinese relevantnoj literaturi upravo u tom pogledu. Podaci panela modelirani su korišćenjem metode uopštenih najmanjih kvadrata. Rezultat finalnog (od tri ocenjena) modela implicira neočekivan pozitivan efekat manje kvalitetnog institucionalnog okruženja na ekonomsku aktivnost kroz kanal SDI. Potencijalno objašnjenje ovakvog rezultata jeste teza da „slabije“ zakonodavstvo (posebno ekološko) u zemljama Zapadnog Balkana privlači upravo one SDI koje uz ekonomski rast produkuju i negativne eksterne efekte. Dodatno, ovakav nalaz ukazuje na potrebu razmatranja dugoročnih rizika po ekonomski rast koji se pretežno oslanja na ovu vrstu SDI.
Andrija Popović1, Andreja Todorović1 i Vladan Vučić2
U ovom radu se analizira odnos privrednog rasta, konkurentnosti i inovacija u cirkularnoj ekonomiji u 27 zemalja EU u periodu od 2011. do 2020. godine. U radu se kroz deskriptivnu statistiku, analizu glavnih komponenti (PCA), regresiju panel podataka i klaster analizu ispituje kako ključni ekonomski indikatori, kao što su BDP, BDP po glavi stanovnika i bruto formacija stalnog kapitala, utiču na performanse cirkularne ekonomije. Rezultati ukazuju na pozitivnu korelaciju između ukupnog privrednog rasta i cirkularne konkurentnosti, iako bogatije zemlje nisu uvek lideri u cirkularnoj tranziciji. Analizom se naglašava potreba za prilagođenim, specifičnim nacionalnim politikama kako bi se promovisale održive prakse cirkularne ekonomije, posebno u manje razvijenim privredama. Istraživanje pruža vredne uvide tvorcima politika koji nastoje da uravnoteže privredni rast sa održivošću.
Edvard Jakopin
Da li se tranzicione države Jugoistočne Evrope (JIE) nalaze zarobljene u institucionalnoj tranziciji? Institucionalna tranzicija koja traje skoro tri, a u Republici Srbiji skoro dve decenije, započela je brzim uništavanjem institucija iz prethodnog političkog i ekonomskog sistema, ali, izgradnja novih tržišnih institucija se odvija sporo, neefikasno i parcijalno. Republika Srbija je izgubila tri decenije privrednog rasta i razvoja, što potvrđuje ekonomsku zakonitost da je potrebno dvostruko više vremena vratiti sistem u prethodni ekvilibrijum od dužine vremena u kome se sistem nalazio van ravnoteže. Prosečan rast za sedamnaest tranzicionih godina od 3% je nedovoljan da se nadoknadi ogroman zaostatak iz devedesetih godina XX-og veka. Istraživački doprinos u radu fokusiran je na analizu međuzavisnosti privrednog rasta i izgradnje institucija. Posebna pažnja usmerena je na faktor korupcije, koja razara institucije u svim tranzicionim državama, smanjuje privredni rast, produktivnost i negativno utiče na privlačenje stranih direktnih investicija (SDI).
Nenad Stanišić
Postoje brojne koristi koje zemlje mogu dobiti odricanjem od nacionalnog novca nestabilne spoljne i unutrašnje vrednosti. Najočiglednija je smanjenje dugoročne stope inflacije. Cilj ovog rada je da testira hipotezu o pozitivnom uticaju monetarne integracije na monetarnu stabilnost i privredni rast. S druge strane, monetarna integracija može prouzrokovati i određene ekonomske probleme zemljama, pre svega problem platnobilansnog prilagođavanja. Stoga se u ovom radu ispituje i njen uticaj na saldo tekućeg bilansa nacionalnih ekonomija. Postavljene hipoteze se empirijski testiraju na uzorku od 42 zemlje iz različitih regiona i različitog nivoa razvijenosti. Rezultati sugerišu da postoji uticaj monetarne integracije na smanjenje inflacije u grupi zemalja u razvoju, ali ne i na ostvarene stope privrednog rasta. S druge strane, rezultati ukazuju na to da monetarna integracija doprinosi povećanju deficita tekućeg računa zemalja u razvoju, ali ne i razvijenih zemalja.