Radovan Kovačević
U ovom radu se analizira uticaj relevantnih faktora na kretanje realnog izvoza robe i usluga nekoliko perifernih članica evrozone. U uzorku se nalazi pet zemalja (Italija, Španija, Portugalija, Irska i Grčka). Posmatra se vremenski period 2000-2019. Cilj istraživanja je da pruži robustne ocene dugoročne veze između realnog izvoza ovih zemalja i izabranih objašnjavajućih varijabli, koristeći panel analizu. Ocenjeni su koeficijenati kointegracione izvozne jednačine pomoću FMOLS i DOLS estimatora. Primenom FMOLS estimatora, ocenjena vrednost koeficijenta uz varijablu realni efektivni devizni kurs je negativna (-0,80), a uz varijablu inostrane tražnje je pozitivna (2,25). Koeficijent uz realni efektivni devizni kurs potvrđuje da precenjena realna vrednost evra, iz ugla perifernih članica evrozone, deluje destimulativno na njihov realni izvoz. Ocenjeni koeficijent, uz varijablu inostrane tražnje, sugeriše da se realan izvoz robe i usluga (volumeni) perifernih članica evrozone povaćava za 2,25% kad realan bruto društveni proizvod (BDP) EU poraste za 1%. Elastičnost realnog izvoza perifernih članica je veća prema stranoj tražnji (dohodna elastičnost) nego prema promeni relativnih cena (cenovna elastičnost). Smanjivanje nadnica i cena u perifernim članicama dovelo je do redistributivnih efekata u korist jezgra Evrozone.
Radovan Kovačević
U radu se analizira adekvatnost nivoa deviznih rezervi Republike Srbije (RS) i faktori koji utiču na njihovo akumuliranje, uz primenu ekonometrijskog modela. U analizu su uključene relevantne promenjive, kao što su bruto domaći proizvod (BDP), realni efektivni devizni kurs (REDK) i monetarni agregat M2/BDP. Pomoću testova jediničnog korena, utvrđeno je da su varijable integrisane reda I(1). Test kointegracije je otkrio postojanje jedne kointegracione jednačine. Regresioni model je ocenjen korišćenjem kvartalnih podataka, za period od prvog kvartala 2002, zaključno sa trećim kvartalom 2020. Ocenjeni koeficijenti kointegracionih parametara pokazuju da naglašen uticaj na akumuliranje deviznih rezervi ima privredna aktivnost aproksimirana pomoću BDP-a, a zatim, pritisak na apresijaciju dinara (aproksimiran pomoću indeksa REDK) i rast novčane mase (ocenjen preko monetarnog agregata M2/BDP). U analizi se, sem konvencionalnih, ukazuje i na specifične faktore i njihov uticaj na formiranje deviznih rezervi RS. Rezultati istraživanja pokazuju da su devizne rezerve RS veće od nivoa koji preporučuju standardni kriterijumi optimalnosti. Nalazi u radu, takođe, sugerišu da je potrebno uzeti u obzir dividende, koje ostvaruju strani investitori u RS, kao i određene segmente portfolio investicija, prilikom utvrđivanja specifičnog pokazatelja adekvatnog nivoa deviznih rezervi.