Lela Ristić, Nikola Bošković i Danijela Despotović
Održivi razvoj je jedan od imperativa na globalnom nivou, a podrazumeva usaglašavanje ekonomskih, ekoloških i socijalnih ciljeva razvoja, uz odgovarajuću institucionalnu podršku. Na poljoprivredu i turizam odnosi se mnoštvo resursa, relevantnih za održivi razvoj, što potvrđuju brojna istraživanja i primeri iz prakse, širom sveta. U radu se istražuje primer Republike Srbije, koji može biti poučan i za druge zemlje sa sličnim resursnim potencijalima i ograničenjima u razvoju. Naime, poljoprivreda i turizam se, u Republici Srbiji, odlikuju bogatstvom prirodnih i kulturno-istorijskih resursa, ali uglavnom nedostaju finansijska sredstva za ozbiljnije investicije, kao i savremeniji celovit pristup razvoju, zbog čega se raspoloživi resursi nedovoljno koriste. Shodno tome, cilj istraživanja je da se ukaže na neophodnost kreativnijeg korišćenja agro-turističkih resursa, odnosno, na perspektivnije pravce integralnog razvoja poljoprivrede i turizma na održivim osnovama. Rezultati istraživanja pokazuju da je neophodno da se institucionalno podstiče intenzivnije povezivanje poljoprivrede i turizma u okviru realizacije koncepta integralnog održivog razvoja.
Slavica Manić, Ljubinka Joksimović i Siniša Zarić
Hijerarhija rodnih uloga u visokom obrazovanju u Republici Srbiji je značajna tema po više osnova: kao specifično pitanje u okviru šireg problema rodne ravnopravnosti, koji je poslednjih godina postao prioritetno područje strukturnih reformi na ovim prostorima; kao zaseban segment rodne segregacije, neopravdano prenebregavan kao istraživačko pitanje domaće akademske javnosti; kao segment koji oslikava razmere rodne nejednakosti, ali upravo onaj koji kako nacionalne, tako ni evropske statistike ne nude potpunije podatke. Navedeni razlozi, pojedinačno i sveukupno, predstavljaju osnovnu motivaciju za pisanje ovog rada. Da bismo ustanovili da li položaj žena u nauci varira prema njihovoj poziciji na karijernoj lestvici, proučićemo stanje u sistemu visokog obrazovanja u Republici Srbiji. U analizi se koriste metodološki postupci deskriptivne statistike, kako bi, na osnovu mikropodataka Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, izračunali sledeće relativne pokazatelje: strukturu nastavnog kadra po polu i zvanjima u različitim naučnim oblastima; i indeks staklenog plafona. Smatramo da bi takav, relativno precizan, uvid u razmere vertikalne segregacije mogao biti od koristi pri koncipiranju budućih inicijativa usmerenih na sistemsko uvođenje rodne perspektive u donošenje, sprovođenje i praćenje javnih politika.
Stanislav Zekić, Bojan Matkovski i Žana Kleut
Sticanjem uslova za korišćenje pretpristupnih fondova Evropske unije, konkretno, sredstava namenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju (Instrument for Pre-accession Assistance in Rural Development – IPARD), Republici Srbiji (RS) biće pružena šansa da unapredi položaj poljoprivrednih gazdinstva, kao i stanje u ruralnim sredinama. Poljoprivreda ima specifičan značaj u privredi RS, a ruralna populacija čini skoro polovinu stanovništva, što dodatno povećava interes za ove fondove. S tim u vezi, cilj istraživanja je indentifikovati efekte korišćenja IPARD sredstava na razvoj ruralnih sredina, odnosno, društvenoekonomski progres ruralne populacije. Korišćena je kvalitativna deskriptivna analiza na osnovu empirijskih podataka. Osnovni zaključci su da će ovako struktuirana sredstava imati ograničen uticaj na smanjenje razvojnih nejednakosti i ostvarenje paritetnih uslova života između ruralnih i urbanih sredina. Naime, dominantna usmerenost IPARD sredstava ka investicijama u poljoprivredna gazdinstva i preduzeća, a ne ruralna domaćinstva, ograničava mogućnost njihovog snažnijeg uticaja na razvoj ruralnih sredina u RS.
Nenad Janković
Pojam dvostruki deficit odnosi se na budžetski deficit i deficit tekućeg računa. U literaturi ne postoji jedinstven odgovor na pitanje kakva je uzročno-posledična veza između ovih deficita. U svakom slučaju, postojanje ovih deficita znači da je potrošnja u nekoj zemlji veća od njene proizvodnje, da su investicije veće od štednje. Potencijalni problem može predstavljati način finansiranja, kao i način korišćenja ovih sredstava. Krizne situacije doprinose porastu značaja ovog problema. U tim situacijama, u lošijem položaju će biti one zemlje kod kojih je budžetski deficit hronična pojava i koje nemaju dovoljno domaće štednje da finansiraju preveliku državnu potrošnju. Republika Srbija pripada grupi zemalja u kojima je budžetski deficit hronična pojava koja se finansira iz tuđih izvora.