Radovan Kovačević
U radu se analizira adekvatnost nivoa deviznih rezervi Republike Srbije (RS) i faktori koji utiču na njihovo akumuliranje, uz primenu ekonometrijskog modela. U analizu su uključene relevantne promenjive, kao što su bruto domaći proizvod (BDP), realni efektivni devizni kurs (REDK) i monetarni agregat M2/BDP. Pomoću testova jediničnog korena, utvrđeno je da su varijable integrisane reda I(1). Test kointegracije je otkrio postojanje jedne kointegracione jednačine. Regresioni model je ocenjen korišćenjem kvartalnih podataka, za period od prvog kvartala 2002, zaključno sa trećim kvartalom 2020. Ocenjeni koeficijenti kointegracionih parametara pokazuju da naglašen uticaj na akumuliranje deviznih rezervi ima privredna aktivnost aproksimirana pomoću BDP-a, a zatim, pritisak na apresijaciju dinara (aproksimiran pomoću indeksa REDK) i rast novčane mase (ocenjen preko monetarnog agregata M2/BDP). U analizi se, sem konvencionalnih, ukazuje i na specifične faktore i njihov uticaj na formiranje deviznih rezervi RS. Rezultati istraživanja pokazuju da su devizne rezerve RS veće od nivoa koji preporučuju standardni kriterijumi optimalnosti. Nalazi u radu, takođe, sugerišu da je potrebno uzeti u obzir dividende, koje ostvaruju strani investitori u RS, kao i određene segmente portfolio investicija, prilikom utvrđivanja specifičnog pokazatelja adekvatnog nivoa deviznih rezervi.
Nenad Janković
Pojam dvostruki deficit odnosi se na budžetski deficit i deficit tekućeg računa. U literaturi ne postoji jedinstven odgovor na pitanje kakva je uzročno-posledična veza između ovih deficita. U svakom slučaju, postojanje ovih deficita znači da je potrošnja u nekoj zemlji veća od njene proizvodnje, da su investicije veće od štednje. Potencijalni problem može predstavljati način finansiranja, kao i način korišćenja ovih sredstava. Krizne situacije doprinose porastu značaja ovog problema. U tim situacijama, u lošijem položaju će biti one zemlje kod kojih je budžetski deficit hronična pojava i koje nemaju dovoljno domaće štednje da finansiraju preveliku državnu potrošnju. Republika Srbija pripada grupi zemalja u kojima je budžetski deficit hronična pojava koja se finansira iz tuđih izvora.