Mirjana Todorović
Sastavljanje individualnog analitičkog kontnog plana jedan je od najvažnijih poslova u procesu organizacionog ustrojstva knjigovodstva, računovodstva, računovodstveno-informacionog sistema i informacionog sistema preduzeća. Polaznu osnovu za njegovo sastavljanje predstavlja propisani kontni okvir, kao zatvoreni sistem mogućih osnovnih računa, za određenu grupu pravnih lica, organizacija ili institucija. Važeći kontni okvir zahteva uspostavljanje dvokružnog sistema organizovanja knjigovodstva, i to sa: finansijskim knjigovodstvom (od klase 0 do klase 8) i obračunom troškova i učinaka (klasa 9). Kontni okvir kl. 9 je izuzetno fleksibilno postavljen. Ostavlja dovoljno prostora da se pri kreiranju analitičkog kontnog plana, a u skladu sa važećom regulativom i uz uvažavanje specifičnosti poslovanja konkretnog preduzeća, izvrši pravilno selektovanje i izbor osnovnih računa, kao i njihovo dalje raščlanjavanje i sistematizovanje, što su dva osnovna koraka u postupku koncipiranja. Radi se o izuzetno odgovornom, stručnom i kreativnom poslu, koji je poveren organima preduzeća.
Dragomir Dimitrijević
U radu je razmatrano kako političko lobiranje utiče na proces donošenja računovodstvenih standarda kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou. Mnogi faktori utiču na proces donošenja i implementiranja računovodstvenih standarda, ali je u radu potenciran uticaj političkog lobiranja i to pre svega na teritoriji SAD i Evropske Unije. Političko lobiranje je prisutno u procesu donošenja standarda koji pokrivaju različite oblasti, što je prouzrokovalo i različite pokušaje kontrole procesa donošenja Međunarodnih računovodstvenih standarda i u SAD-u i u EU.
Marija Mandarić
U vremenu i svetu promena, mnogi su skloni tvrdnji da neki raniji klasični koncepti marketing teorije i prakse nisu više tako relevantni za pokretanje savremenih preduzetničkih poduhvata, pa time i za uspešno poslovanje između različitih poslovnih subjekata na savremenom elektronskom tržištu. Ipak, odnos između tradicionalnog direktnog marketinga i elektronskog marketinga najbolje bi se mogao opisati kao eratički. U prilog tome, sa jedne strane, je činjenica da je elektronski marketing uz pomoć interneta omogućio da kompanije ostvare uz niže troškove interaktivnost u poslovanju, konkurentsku prednost, uz obezbedjenje globalne dostupnosti marketinških informacija. Sa druge strane, tradicionalni direktni marketing, utemeljen na vrednim i nezamenljivim marketing resursima i tehnikama, uz to jedinstven po sposobnostima da sagleda celokupnu kompleksnost marketing koncepta i utemelji najbolje pravce marketing komunikacije sa potrošačima, pružio je osnovu za sve nove i savremene metode direktnog marketinga. Tako elektronski marketing predstavlja nadgradnju tradicionalnom direktnom marketingu sa posebnom refleksijom na području poslovnog tržišta.
Vladimir Mićić
Industrijska politika je bitan elemenat uspešnog privrednog i industrijskog razvoja Evropske unije, od velikog je značaja za konkurentnost industrijskih proizvoda i usluga. Industrijska politika kao aktivna i sveobuhvatna primena aktivnosti koje su usmerene na strukturno regulisanje i podsticanje konkurentnosti industrije, imala je dug evolutivni put razvoja do trenutka nastanka zajedničke nadnacionalne politike zemalja članica Evropske unije. Priroda takve politike može se posmatrati kao skup svih oblika aktivnosti kojima Unija u najširem smislu teži da usmerava industrijsko uređenje u pravcu koji se zajednički smatra najpoželjnijim. Tokom 90-ih godina, definisan je horizontalni pristup koordiniranoj industrijskoj politici, na principima otvorenog i konkurentskog jedinstvenog tržišta. Novi koncept industrijske politike Evropske unije, definisan je ″Lisabonskom strategijom″ i njenim revizijama.
Gordana Radosavljević
Međunarodni turizam predstavlja bitan faktor u svetskoj ekonomskoj razmeni. Veliki doprinos razvoju turizma daju velike multinacionalne kompanije koje karakteriše globalna poslovna orijentacija. Početak dvadeset prvog veka karakterišu značajne promene u okruženju koje su uticale na sektor hotelijerstva. Promene u strukturi vlasništvu hotelskih kompanija su uticale na promenu strukture turističkog tržišta. Dominacija manjeg broja međunarod-nih hotelskih lanaca, uticala je na razvoj i poslovnu strategiju nacionalnih i regionalnih hotelskih lanaca. U radu je ukazano na osnovne karakteristike u razvoju hotelskih lanaca u uslovima globalizacije.
Dragan M. Momirović
U radu se ukazuje na poreske podsticaje koji se najčešće koriste, sa ciljem izgradnje konkurentnosti. Tu se pre svega, misli na poreske podsticaje u sistemu poreza na dobit, kao snižena poreska stopa na dobit, poreski praznici, ubrzana amortizacija i razne poreske olakšice po osnovu ulaganja. U početku rada, ukazuje se kako poreski podsticaji, moraju biti u funkciji industrijske politike, kako bi njihov učinak bio efikasniji. Zatim se daje, pregled najvažnijih poreskih podsticaja, sa posebnim naglaskom na njihove specifičnosti, prednosti i nedostatke.I na kraju se, daje pregled poreskih podsticaja u Srbiji, sa posebnim naglaskom na prilagođavanje politici državnih podsticaja, odnosno pravilima EU.
Andrzej Cwynar
In contemporary literature on business finance the prevailing attitude is that realization of projects of non-negative net present value is a safe way for maximizing the wealth of its owners as the ultimate goal of corporations. Since owners make only one of interest groups claiming the right on outcomes, managers, who are operationally independent and superb regarding information, may make decisions on projects which do not contribute to the wealth of corporation as expected at a given moment. Endeavouring to prevent such activities, owners create and choose such metrics of goal achievement to persuade managers to accept only projects of non-negative net present value (goal congruence). Variants of residual income taken as the difference between return on capital and capital charge are often used as performance measures which could considerably vary regarding goal congruence.
Katarina Stanković
U članku se razmatraju sledeća pitanja :predmet ekonomskih doktrina kao naučne discipline, naučne metode u analizi razvoja ekonomske misli i kriterijumi za periodizaciju, svrha i značaj ekonomskih doktrina. Zaključak je da proučavanje razvoja ekonomske misli predstavlja uslov za razumevanje savremene ekonomske teorije i prakse i pomaže da se shvati priroda i suština ekonomske nauke, njene mogućnosti i ograničenja kao društvene nauke.