Dejana Zlatanović
Dana 16 i 17. decembra 2024. godine, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu organizovaće osmu međunarodnu naučnu konferenciju pod nazivom Contemporary Issues in Economics, Business and Management (EBM 2024). Konferencija se, od 2010. godine, bijenalno održava i posvećena je aktulenim problemima iz oblasti ekonomije, biznisa i menadžmenta.
İbrahim Halil Ekşi1, Feyyaz Zeren2 and Samet Gürsoy3
In this paper, the effects of the Russia-Ukraine conflict on the stock markets of Turkey (BIST), which has strong economic relations with both countries, and Russia (MOEX), one of the parties to the conflict, are investigated. The relationship between the stock indices for the overlapping sectors of both stock markets (namely the consumption, electricity, financial, oil and telecom sectors) are examined using the Fourier volatility spillover and Fourier-Granger causality tests. The findings of the paper indicate that there is a bidirectional causality relationship between both countries in the electricity sector, and a causality relationship between BIST and MOEX in the telecom sector. In addition, there is a bidirectional volatility spillover in the electricity, finance and oil sectors between the stock markets of the two countries. However, there is also a volatility spillover from MOEX to BIST in the food sector. The COVID-19 epidemic and the Russia-Ukraine war can be quoted as the reasons for this situation. This volatility spillover between the countries seems likely to harm the Turkish economy in the case of possible negative developments during the war. The results obtained in this study provide valuable information for portfolio diversification to the investors who will invest in these sectors as long as the war conditions continue.
Predrag Trpeski, Kristijan Kozheski* and Gunter Merdzan
This study examines labor productivity in the Open Balkan initiative countries (Albania, Serbia, and North Macedonia) and Southeastern Europe’s latest EU entrants (Bulgaria, Romania, and Croatia). In the study, macroeconomic and institutional factors, including the Gross National Income (GNI) per capita, the unemployment rate, the statutory minimum wage, and the labor freedom index are analyzed in relation to labor productivity. The study used econometric methods to identify the labor productivity determinants and discern the labor market differences between the two groups of countries. The key findings emphasize the pivotal role of economic development in Southeastern Europe, especially among the last EU entrants, fostering additional increases in labor productivity. The study reveals the significant influence of the labor freedom index on productivity, with nuanced implications for both groups of countries. Additionally, it highlights the tangible impact of the statutory minimum wage policies on labor productivity in the Open Balkan initiative countries, indicating potential shifts in the wage structures and broader economic landscapes. The interplay of variations in the unemployment rate emerges as a substantial factor shaping efficiency and overall productivity in the labor market across both groups. These findings provide valuable insights into the labor market complexities faced by the Open Balkan countries, underscoring the need to bridge the gaps for economic development catch-up.
Nenad Tomić i Marija Mirić
Poslovni modeli u industriji video igara evoluirali su od fizičkih do digitalnih. Koncept mikrotransakcija je omogućio izdavačima da naplaćuju dodatne sadržaje u igri. Jedan od najkontroverznijih oblika mikrotransakcija u video igrama predstavljaju “kutije sa plenom” (loot boxes). To su nagradni paketi, koji sadrže jedan ili nekoliko virtuelnih predmeta, pri čemu igrač ne zna unapred šta će dobiti njihovim otvaranjem. Cilj sprovedenog istraživanja je identifikovanje kombinacije faktora koji motivišu igrače u Srbiji da plaćaju korišćenje kutija sa plenom. Za potrebe rada adaptiran je osnovni model prihvatanja tehnologije (Technology Acceptance Model) u cilju proširenja varijablama koje su autori identifikovali kao potencijalno važne za donošenje odluka igrača. Rezultati istraživanja pokazali su da su percipirano uživanje, kastomizacija i percipirana lakoća upotrebe značajni prediktori percipirane korisnosti, kao i da su percipirana korisnost i sklonost ka kockanju značajni prediktori namere igrača da kupe kutije sa plenom. Namera kupovine ima statistički značajan uticaj na stvarnu upotrebu kutija sa plenom.
Jelena Erić Nielsen1, Ana Todorović Spasenić2 i Aleksandra Stevanović1
Kontinuiran rad na unapređenju kvaliteta u svim domenima poslovanja, sa fokusom na dostizanje nivoa poslovne izvrsnosti, jedan je od ključnih prediktora opstanka proizvodnih preduzeća u savremenim uslovima rizika i neizvesnosti. Organizaciona struktura, kao centralna dimenzija organizacionog dizajna, ima status važne podrške unapređenja u domenu generisanja nivoa poslovne izvrsnosti: uspeha sistema menadžmenta kvalitetom, uspeha procesnog menadžmenta, orijentacije na zaposlene (njihovu satisfakciju i motivaciju), razvoja partnerskih odnosa sa dobavljačima i kupcima, uspeha menadžmenta lanca snabdevanja, inovacijama i društvenoj odgovornosti. Cilj istraživanja je identifikacija parametara organizacione strukture koji najviše utiču na uspeh proizvodnih preduzeća u pogledu dostizanja nivoa poslovne izvrsnosti. Rezultati istraživanja, na uzorku od 94 proizvodnih preduzeća na teritoriji Republike Srbije, pokazali su statistički značajan uticaj organizacione strukture na svaku od odrednica, pri čemu specijalizacija (naročito vertikalna), koordinacija (zasnovana na kombinaciji mehanizama) i formalizacija (zasnovana na poštovanju zahteva QMS – Quality Management System i ISO 9001 standarda) imaju status parametara organizacione strukture sa najvažnijom ulogom u domenu generisanja izvrsnosti u poslovanju.
Dejan Molnar1, Sonja Josipović2 i Bojan Baškot3
U radu su predstavljeni različiti modeli regionalnog ekonomskog rasta prema kojima obrazovna struktura radno sposobnog stanovništva i preduzetnička aktivnost značajno doprinose unapređenju ekonomskih performansi. Takođe, analizira se uloga koju preduzetnička aktivnost i kvalitet ljudskog kapitala imaju na regionalni ekonomski rast u Republici Srbiji u periodu 2011-2020, na uzorku od 25 subregiona NUTS 3 nivoa. Rezultati ocenjivanja tri izabrana modela panela ukazuju da preduzetničke aktivnosti imaju vitalnu ulogu za rast bruto dodate vrednosti na nivou subregiona. S obzirom da glavni teorijski i brojni empirijski nalazi upućuju na to da nosioci regionalnog razvoja treba da budu preduzetnici koji poseduju odgovarajuća znanja, sposobnosti, kreativnost i veštine, preporuka za kreatore javnih politika je da kontinuirano rade na unapređenju poslovne klime i izgradnji stimulativnog preduzetničkog okruženja. Takav ambijent može podstaći visokoobrazovane pojedince da postanu ključni nosioci preduzetničkih aktivnosti.
Ivan D. Trofimov
This paper examines profitability disparities across the European economies using the aggregate and sectoral data for the period from 1995 to 2019 and applying a combination of panel unit root tests and the club convergence procedure. For most of the sectors, no convergence was identified at the aggregate level. Convergence within the clubs to multiple equilibrium levels, however, was identified. This convergence pattern was the most typical in the knowledge-intensive service sectors. The exogenous shocks had temporary effects on the economies’ profit rates (thus contributing to convergence), whereas the country- and sector-specific profitability components were characterized by stochastic behavior (attesting to nonconvergence). Overall, the persistence of profitability disparities was demonstrated. The findings suggest the importance of the firm-specific and local profitability drivers and the limited effects of the macroeconomic and competition policies on profit rates.
Milena Jakšić
Sa zadovoljstvom obaveštavamo akademsku javnost da je naučni časopis Ekonomski horizonti na Listi kategorisanih naučnih časopisa domaćih izdavača za 2023. godinu svrstan u kategoriju M24 − Nacionalni časopis međunarodnog značaja.