Vladimir Mihajlović
U ime Uredništva naučnog časopisa Ekonomski horizonti i u svoje ime iskreno zahvaljujem recenzentima koji su tokom 2025. godine svojim stručnim, nepristrasnim i argumentovanim ocenama dali značajan doprinos vrednovanju rukopisa podnetih Časopisu.
Rukopisi obuhvataju istraživanja iz relevantnih oblasti ekonomije, poslovne ekonomije, menadžmenta i srodnih naučnih disciplina. Svojim kompetentnim i kritičkim pristupom, recenzenti navedeni u ovom pregledu pružili su značajnu podršku Uredništvu u sprovođenju dvostruko anonimnog recenzentskog postupka, doprinoseći očuvanju i unapređenju naučnog kvaliteta Časopisa.
Dosledno opredeljenje uređivačke politike Ekonomskih horizonata za kontinuirano unapređenje kvaliteta objavljenih radova oslanja se, u velikoj meri, na stručnost i posvećenost recenzenata. Njihove obrazložene ocene i konstruktivni komentari predstavljali su važnu osnovu za donošenje uredničkih odluka o prihvatanju rukopisa za objavljivanje i njihovoj kategorizaciji. Istovremeno, precizne sugestije i argumentovane primedbe omogućile su autorima da unaprede kvalitet svojih rukopisa, čime su recenzenti dali značajan doprinos daljem razvoju i jačanju naučnog ugleda Časopisa.
Glavni i odgovorni urednik
Vladimir Mihajlović
Radmila Bjekić, Maja Strugar Jelača, Slobodan Marić i Marko Aleksić
Poverenje, kao jedna od ključnih odlika liderstva, često ostaje neprepoznatljivo i potisnuto drugim faktorima dok je prisutno, a postaje izrazito vidljivo i bitno tek kada počne da opada ili nestaje. Cilj istraživanja je da se utvrdi veza između poverenja u lidera i ishoda liderstva, kao i medijatorna uloga psihološkog osnaživanja u navedenoj vezi. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 351 zaposlenog u organizacijama na teritoriji Srbije. Postavljene hipoteze u radu testirane su pomoću PLS-SEM metode, a rezultati su pokazali da postoji statistički značajna pozitivna veza između poverenja u lidera i ishoda liderstva, kao i da psihološko osnaživanje zaposlenih ima značajnu medijatornu ulogu u ovom odnosu. Motivisani nedovoljno istraženim konceptima poveranja i psihološkog osnaživanja u sferi liderstva u poslovnom ambijentu zemalja u razvoju, uključujući i Srbiju, autori ovim radom daju doprinos kroz ispitivanje medijatorne uloge psihološkog osnaživanja, kao i produbljivanje razumevanja poverenja, ističući njihov značaj za postizanje pozitivnih ishoda liderstva.
Jadranka Đurović Todorović1, Marina Đorđević1, Milica Ristić Cakić1 i Branimir Kalaš2
Ova studija analizira jaz između zakonske i efektivne stope poreza na dobit preduzeća, pri čemu se poreski podsticaji identifikuju kao ključni faktor tog odstupanja. Cilj je da se kvantifikuje veličina jaza i ispita odnos između zakonskih i efektivnih stopa u zemljama OECD-a u periodu 2000-2022. Metodološki okvir zasniva se na modelu Devereux-Griffith i uključuje deskriptivnu statistiku, t-testove i korelacionu analizu. Empirijski nalazi pokazuju da poreski podsticaji značajno oblikuju efektivnu poresku stopu, čime doprinose njenom razlikovanju od zakonske. Analiza potvrđuje pozitivnu korelaciju između ovih stopa i otkriva statistički značajnu razliku u pojedinim godinama. Dobijeni rezultati doprinose literaturi o poreskoj politici i nude praktične smernice za kreatore politika u pogledu smanjenja jaza između zakonske i efektivne stope i unapređenja transparentnosti poreskih podsticaja.
Nikolaos Kalantzopoulos, Athanasios Mandilas, Stavros Valsamidis and Dimitrios Kourtidis
This study investigates the key factors influencing the evolution of non-performing loans (NPLs) in Greece, during and after the financial crisis, which severely affected the Greek banking sector. Greece documented the highest NPL ratio among the European countries, reflecting the economic effects of the crisis. Using data pertaining to the period from 2004 to 2018, regression analysis was applied to assess the influence of the macroeconomic and banking variables. The data were mainly derived from the Bank of Greece and the Hellenic Statistical Authority. The findings highlight a strong correlation between NPLs and the macroeconomic factors which significantly affected the Greek banking system. Addressing NPLs is a challenge, and effective resolution requires reversing the impact of the crisis and restoring growth in order to support the recovery of the banking sector. While focused on Greece, a broader Eurozone data analysis is suggested due to the fact that the EU economies are interlinked. While several studies have examined the determinants of non-performing loans in Greece so far, this study contributes to the topic by applying an extensive regression model and incorporating a broad range of variables.
Velimir Lukić i Svetlana Popović
Pošto je finansijski sistem u Srbiji visoko evroizovan, opažaju se dva zasebna procesa u kamatnom kanalu transmisionog mehanizma monetarne politike vezana za pasivne kamatne stope: prenos na kamatne stope na dinarske depozite i prenos na kamatne stope na devizne (evro) depozite. Dobijeni rezultati za prenos kod dinarskih kamatnih stopa su: a) prenos u dugom roku varira u opsegu koji je ispod jedinične vrednosti, što znači da je prenos sa međubankarske stope na tržištu novca na pasivne kamatne stope nepotpun; b) prenos u kratkom roku je slab; i c) brzina prilagođavanja dugoročnoj ravnoteži je relativno visoka. Rezultati kod prenosa na kamatne stope na devizne (evro) depozite pokazuju snažnije dokaze o kointegracionim odnosima među kamatnim stopama u poređenju sa rezultatima kod dinarskih kamatnih stopa, a pored toga veoma blisko oponašaju prenos kamatnih stopa u evrozoni po svim relevantnim obeležjima. Nalazi u radu pokazuju da monetarna politika u evrozoni i monetarna politika u Srbiji čine koherentnu celinu koja upravlja kretanjem pasivnih kamatnih stopa u skladu sa ciljevima tekuće monetarne politike i determiniše troškove depozitnih izvora finansiranja banaka.
Olha Mulska, Iryna Leshchukh, Mariana Bil and Ihor Baranyak
This paper aims to assess the socio-economic resilience of Ukraine’s regions in the face of shocks, including the Russian Federation’s invasion of Ukraine, territorial annexation, the 2014 socio-political crisis, and the 2020-2021 COVID-19 pandemic. The comprehensive methodological approach applied in this paper combines the construction of temporal and spatial composite indicators of the labor market, and social, demographic, and economic development, with the identification of shock-related losses, the recovery capacity, and the dynamics of vulnerability and recovery. The framework distinguishes between immediate losses and the long-term adaptive capacity. The empirical results show that the two major shocks (the 2014 crisis and the 2020-2021 COVID-19 pandemic) caused significant regional losses, with the deepest labor market decline in Donetska Oblast and Luhanska Oblast and higher resilience in the western and central regions. Vulnerability lasted for two to three years, while recovery exceeded four years. Overall, resilience depends not only on overcoming immediate shocks but also on strengthening demographic stability, the institutional capacity, and adaptive mechanisms to ensure sustainable postwar recovery.
Saša Obradović
Zemlje Zapadnog Balkana puno su uložile u cilju postizanja mira, uspostavljanja političke stabilnosti i održivog ekonomskog rasta. Cilj ove studije je da empirijskom analizom proceni uticaj vojnih izdataka na ekonomski rast u panelu 5 zemalja Zapadnog Balkana koji pokriva period 2001-2022. U istraživanju se koristi model autoregresionog rasporeda docnji (ARDL-PMG) kako bi se procenili kratkoročni i dugoročni odnosi varijabli od interesa. Pored toga, primenjuje se metoda potpuno modifikovanih najmanjih kvadrata da bi se obezbedila pouzdanost nalaza. Identifikovana je pozitivna veza vojnih izdataka i ekonomskog rasta. Rezultati snažno ukazuju na to da vojni izdaci jesu korisni po ekonomski rast. Empirijski nalazi studije pružaju podršku stavu da kreatori politike treba da uvećaju ulaganja u vojno odbrambeni sektor, kako bi doprineli ekonomskom rastu.
Vladimir Mihajlović
Sveska 2 Volumen 28 Godište 2026 naučnog časopisa Ekonomski horizonti, nakon sprovedenog dvostruko anonimnog recenzentskog postupka, sadrži šest izvornih naučnih članaka i Zahvalnicu recenzentima rukopisa dostavljenih Uredništvu Časopisa u 2025. godini.
Tematska raznovrsnost radova objavljenih u ovom broju Časopisa potvrđuje da savremena ekonomska istraživanja sve više prevazilaze granice pojedinačnih disciplina, povezujući makroekonomske, finansijske, institucionalne i organizacione perspektive u nastojanju da pruže odgovore na složene razvojne izazove. Autori priloga analiziraju pitanja od posebnog značaja za kreatore ekonomskih politika, finansijske institucije, poslovne organizacije i akademsku zajednicu, oslanjajući se na savremene metodološke pristupe i relevantne empirijske dokaze.