Gorica Bošković i Snežana Radukić
Osnovni ekonomski cilj potrošača industrijskih proizvoda jeste maksimiziranje odreñene koristi (što bolji kvalitet uz što nižu cenu), dok je osnovni cilj industrijskih proizvoñača maksimiziranje profita. Optimalni nivo kvaliteta, sa aspekta ekonomije, je onaj kod koga je razlika izmeñu troškova kvaliteta i ekonomskog efekta najveća, pri čemu ekonomski optimum ne mora biti jednak ekološkom optimumu. Najprihvatljiviji nivo zagañenja trebalo bi da sadrži i minimalnu ukupnu štetu za zagañenog i minimalne troškove smanjenja zagañenja za zagañivača. Ekološka komponenta ima sve važniju ulogu u ukupnim troškovima preduzeća, a time i u profitu, jer prodajna cena proizvoda mora biti konkurentna. Ako troškovi rešavanja ekoloških problema postanu jednaki prodajnoj ceni nekog industrijskog proizvoda ili je nadmaše, opstanak takvog proizvoda, a time i preduzeća koje ga proizvodi, dovodi se u pitanje. Zato se ekološki problemi ne smeju rešavati ad hock, već sistemski, što je i osnovna hipoteza od koje se polazi u ovom radu.
Dragan Lončar
Formulisanje poslovne i marketing strategije zahteva analitičku podršku od strane metodologije analitičkog marketinga, kako u pogledu inicijalnog informisanja donosilaca odluka, tako i u pogledu merenja efekata primenjenih odluka. Cilj ovog rada je da se navedena simbioza osvetli i analizira na području formulisanja strategije promocije i distribucije. Procesi kreiranja promotivne kampanje i formiranja distributivne mreže se posmatraju kao iterativni procesi sastavljeni od logički postavljenih faza. Autor daje odgovore na sledeća pitanja: koje poslovne odluke su kritične u svakoj fazi, koji informacioni inputi su potrebni za donošenje svake odluke i koje metode analitičkog marketinga mogu pomoći u njihovoj pripremi. Jedan od osnovnih zaključaka rada je da je poželjno da marketing menadžer razume čitav proces analize tržišta da bi eliminisao rizik oslanjanja na pogrešne podatke i informacije u procesu odlučivanja. Od marketing menadžera koji uvodi novi proizvod se očekuje da, pre nego što donese ključne strategijske odluke, dobro razume osnovne pretpostavke pojedinačnih analitičkih metoda, domete metoda i da ume da interpretira dobijene rezultate istraživanja.
Boban Dašić
Poznato je da naša zemlja ne poseduje dovoljno sopstvenih sredstava za finansiranje privrednog rasta i razvoja i smanjenje regionalnih neravnomernosti, pa je zbog navedenog primorana da koristi inostrana sredstva, koja preuzimaju funkciju glavnog pokretača i ključnog razvojnog faktora, ne samo pojedinih nacionalnih ekonomija, već i celokupne svetske privrede. Svetska finansijska kriza je uticala, izmeñu ostalog i na pad priliva stranih direktnih investicija i na povećanje regionalnih razlika, kako na globalnom tako i na nižem regionalnom nivou. Za sve zemlje u tranziciji, meñu kojima je i Srbija, pored problema kako da u što većoj meri privuku što veći obim stranih investicija, postavlja se i pitanje (problem) njihove efikasne alokacije, kako unutar, tako i izmeñu pojedinih regiona. Povećanim prilivom stranih direktnih investicija i njihovom efikasnom alokacijom po regionima, Srbija bi poboljšala svoju konkurentsku poziciju i time smanjila regionalne disparitete, koji su po svim pokazateljima meñu najvećim u Evropi. Osnovni cilj ovog rada je da razmotri geografski raspored stranih direktnih investicija po regionima u Srbiji, ukaže na potrebu angažovanja svih subjektivnih snaga zemlje na stvaranju povoljnog investicionog ambijenta i da predloži odreñene aktivnosti i mere kako bi se strane investicije privukle u što većoj meri i ravnomerno rasporedile.
Marina Milanović and Milan Stamenković
In modern market economies, knowledge has become a key economic resource, and knowledge management by applying the concept of business intelligence has become the infrastructure constituent of modern management. Essential ingredient of the process of knowledge discovery from databases is data mining, which is successfully applied in various business and scientific research areas. Adaptive and innovative application of the principles and techniques of classic data mining in the analysis of time series resulted in the concept called time series data mining (TSDM). Starting from the above mentioned this paper presents conceptual determination of TSDM as a relatively new field of research in which the methodological context of data mining is adjusted to the temporal nature of data. It also emphasizes the complexity of mining in large time series data sets, as well as the importance and usefulness of research results in the form of extracted knowledge in decision–making process.
Safet Kurtović1, Jadranka Đurović-Todorović2 i Boris Siljković3
Ovaj rad ima za cilj da ukaže na znacaj tržišnih kretanja u svetu nakon proglašenja finansijske krize. U prvom redu, akcenat je stavljen na analizu ulaganja u tržište zlata, odnosno na važnost razumevanja uticaja faktora na rast cene zlata. U tom smislu nastoji se dati odgovor zašto postoji snažna turbulencija na tržištu zlata, u smislu rasta cena, kao i zašto investitori preferiraju ulaganja u sigurnu imovinu. Pored toga, u radu su predstavljena odredena trendovska kretanja na tržištu zlata, u smislu povecanja zlatnih rezervi, odnosno promene u sastavu portfolija deviznih rezervi vecine zemalja. Posebno se dovodi u korelaciju proces rasta trgovanja zlatom sa stanjem na tržištu hartija od vrednosti i deviznom tržištu, a što trenutno karakteriše stanje svetske ekonomije koja prolazi kroz ekonomsku recesiju.
Biljana Jovković
Revizija finansijskih izveštaja obavlja se sa svrhom izražavanja mišljenja revizora o njihovoj istinitosti i objektivnosti kako bi se smanjio informacioni rizik korisnika finansijskih izveštaja koji svoje poslovne i investicione odluke donose na bazi informacija o finansijskoj i zaradivacnoj sposobnosti tog preduzeca. Stalno je prisutna opasnost iznošenja neodgovarajuceg mišljenja. Da bi se ova opasnost izbegla, revizori su prinudeni da prikupe dovoljno kvalitetnih dokaza. Za sticanje dokaza na osnovu kojih se formira mišljenje revizora koristi se više metoda medu kojima je najvažnija uzorkovanje. Revizor uzorkovanjem treba da sakupi dovoljno kompetentnih dokaza na osnovu kojih dobija razumnu osnovu za formiranje mišljenja. Uzorkovanje u reviziji se vrši za razlicite svrhe testiranja. Revizor koristi uzorke da bi izvršio testiranje interne kontrole, adekvatnosti racunovodstvenog tretmana i sveobuhvatnosti transakcija i direktne provere valjanosti salda racuna. Procedura odabira i specificnosti vrednovanja rezultata uzorka za svrhu obavljanja testiranja adekvatnosti uspostavljanja i implementacije kontrola koje cine sistem interne kontrole preduzeca klijenta predmet su razmatranja u ovom radu.
Milan Čupić
U savremenoj finansijskoj teoriji se pojmom rezidualni dobitak oznacava grupa merila, shvacenih kao razlika izmedu prinosa na uloženi kapital i troška tog kapitala. Cilj ovog rada je da se analiziraju osobenosti nekoliko varijanti rezidualnog dobitka i razmotri njihov znacaj za ostvarenje cilja maksimiziranja vrednosti za akcionare. Predmet analize su ekonomski dobitak (EP), ekonomska dodata vrednost (EVA), dodata vrednost za akcionare (SVA) i dodata novcana vrednost (CVA).
Dejana Zlatanović
Metodologija Soft Sistema (MSS), kao odgovarajuci sistemski pristup istraživanju savremenih upravljackih problema, utemeljena je na akcionom istraživanju kao ciklusu ucenja. Primena MSS-a u strukturiranju upravljackih problemskih situacija omogucava sprovodenje sistemski poželjnih i kulturalno izvodivih promena kojima se unapreduje problemska situacija koja je predmet istraživanja. U radu ce biti razmatrana kljucna teorijsko-metodološka odredenja MSS-a i identifikovani njeni dometi i ogranicenja u procesu strukturiranja upravljackih problemskih situacija. Rec je o soft, tj. interpretativnom sistemskom prilazu menadžmentu u kome su relevantna dva kljucna pitanja: šta treba istražiti da bi se otkrila podrucja mogucih unapredenja i kako promene treba implementirati da bi se obezbedilo željeno poboljšanje situacije?
Jelena Kočović i Marija Jovovic
Uspešno obavljanje transakcija sa kratkorocnim hartijama od vrednosti zahteva poznavanje relacija izmedu kljucnih determinantni tih transakcija od strane njihovih ucesnika. U radu se analiziraju finansijsko-matematicke osnove utvrdivanja cena i prinosa instrumenata tržišta novca. Cilj rada je da pruži metodološku podršku rešavanju prakticnih problema u domenu kratkorocnih finansijskih transakcija. Uvažavajuci razlicitosti izmedu diskontnih i kamatonosnih hartija od vrednosti, detaljnije se analiziraju njihove karakteristike i konkretni postupci relevantnih obracuna. Teorijska razmatranja u radu potkrepljena su odgovarajucim prakticnim primerima, baziranim na realnim podacima.
Vladimir Mićić
U poslednjoj deceniji 20. veka, koncept klasterizacije je postao centralna ideja konkurentnosti i ekonomskog razvoja nacionalnih ekonomija. Klasteri su sistem medusobno povezanih firmi i institucija koje su, uzete kao celina, vece nego što bi bio zbir delova. Oni imaju važnu ulogu u podsticanju konkurentnosti, odnosno, imaju znacajne posledice po preduzeca, kompanije, univerzitete, vlade i druge institucije u okviru jedne ekonomije. Kvalitativna ocena je da pravih formi klastera u privredi Srbije nema. Formiranje i razvoja industrijskih klastera trebalo bi što pre prihvatiti i podstaci, posebno u srpskoj industriji, pošto su potrebe za njima nedvosmisleno jasne. Njima bi se mogla unaprediti konkurentnost industrije na domacoj i medunarodnoj sceni putem rasta produktivnosti, inovativnosti i osnivanja novih preduzeca, što bi se u krajnjem odrazilo na ostvarenje bitnih ciljeva, poput rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti.