U radu se istražuju izvozne performanse članica CEFTA 2006 (Albanija, Bosna i Hercegovina – BiH, Crna Gora, Kosovo* (UNMIK, prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija), Moldavija, Severna Makedonija i Srbija), koristeći ARDL (Autoregressive Distributed Lag) model. Primenom F-Bound ARDL testa za period 2000-2022. utvrđeno je postojanje dugoročne ravnotežne veze između realnog izvoza robe i usluga članica CEFTA 2006 i izabranih varijabli, pri čemu rezultati ukazuju na razlike u značaju pojedinih varijabli na dug rok između zemalja. Izvozne performanse uglavnom zavise od stepena otvorenosti trgovine (kod većine članica), zatim od realnog efektivnog deviznog kursa (BiH, Kosovo*, Srbija), dok je manji značaj neto priliva SDI (s izuzetkom Srbije) i domaćih bankarskih kredita odobrenih privatnom sektoru (s izuzetkom Kosova*).
Nataša Milenković
Glavni pokretači rasta bezmalo svih privreda koje su u proteklim decenij ama ostvarile brz rast, pre svega azijskih privreda, bili su investicije i izvoz. Postoji opšta saglasnost da je najefikasnij i put ka privrednom oporavku Srbije, takođe, izvozna ekspanzija. Iskustva azijskih zemalja sa ubrzanim rastom mogu dati smernice za način na koji je moguće, u izvesnoj meri, poboljšati nezavidno stanje srpske privrede. Instrument ekonomske politike koji utiče istovremeno na investicije i izvoz jedne zemlje, a koji je lakše pokrenuti od mnogih drugih faktora rasta i razvoja, je devizni kurs. Na značaj deviznog kursa kao instrumenta ekonomske politike za povećanje izvoza i investicija u Srbij i upućuje nekoliko indikatora. To su, najpre, izuzetno pozitivna iskustva istočnoazijskih privreda čija je politika deviznog kursa upravo suprotna onoj u Srbiji, slabost domaćeg tržišta, koja ukazuje na neophodnost povećanja izvoza i, treće, izuzetno mala konkurentnost srpskih preduzeća i privrede.