Olgica Glavaški i Emilija Beker Pucar
U periodu nakon Globalne recesije, intenzivirano je pitanje potreba za fiskalnim konsolidacijama sa ciljem smanjenja budžetskog deficita i javnog duga, a da mere koje se primenjuju ne utiču dodatno na usporavanje privredne aktivnosti u ekonomijama Evropske Unije (EU). Predmet istraživanja u ovom radu su epizode fiskalnih konsolidacija u periodu 1990-2015, u 28 ekonomija EU, u kontekstu diferencijacije višegodišnjih nasuprot jednogodišnjih (hladan tuš) epizoda i njihovih efekata, pre i nakon Globalne recesije. Identifikovane su epizode fiskalnih konsolidacija koje rezultiraju uspešnim (smanjenje ciklično prilagođenog primarnog budžetskog deficita) i ekspanzivnim efektima (rast BDP-a), čime je empirijski potvrđeno postojanje ne-Kejnzijanskih efekata. Navedeno afirmiše ideju da borba za uspostavljanje fiskalne održivosti merama austerije ne znači nužno kontrakcije u ekonomijama, kao i da je razvoj fiskalne arhitekture u EU, uspostavljanjem komplementarnosti između supranacionalnih i nacionalnih fiskalnih aranžmana u post-kriznom periodu, od izuzetne važnosti.