Milan Čupić i Stefan Vržina
Iako je izvoz decenijama predmet akademske pažnje, veza izvoza i performansi preduzeća nije jasna. Iz prethodnih istraživanja su proizašle dve suprotstavljene teorije. Hipoteza učenja kroz izvoz sugeriše da izvoz poboljšava performanse preduzeća zbog transfera znanja sa inostranih tržišta na izvoznike. Sa druge strane, zagovornici hipoteze o samoizboru tvrde da je verovatnije da će preduzeća sa boljim finansijskim performansama izvoziti. Cilj rada jeste da se ispita povezanost izvoza sa performansama preduzeća u Srbiji. Rezultati istraživanja pokazuju da je veza izvoza i produktivnosti statistički značajna. Ovaj nalaz je robustan na promene u merilima produktivnosti i veličini uzorka. Veza izvoza i profitabilnosti preduzeća je, međutim, osetljiva na promene u merilima profitabilnosti. Takođe, rezultati istraživanja su više karakteristični za proizvodni sektor. U radu je ukazano na nekoliko razloga za loše performanse srpskog izvoza i ponuđeno je nekoliko preporuka.
Milka Grbić
Finansijski posrednici imaju ključnu ulogu u povezivanju štednje i investicija. Budući da efikasan transfer štednje u investicije otežavaju transakcioni i informacioni troškovi, finansijski posrednici su specijalzovani da minimiziraju navedene troškove po jedinici uloženog kapitala. Oni su, takođe, osposobljeni da identifikuju produktivne i inovativne investicione poduhvate koji doprinose rastu realnog output-a. Rast realnog output-a predstavlja bazu za uvećanje fiansijskog potencijala, što čini osnovu za razvoj finansijskih posrednika. S tim u vezi, pored analize relevantnih činilaca koji otežavaju proces mobilizacije i transfera štednje, u radu se razmatraju teorijski modeli koji stavljaju naglasak na odnos između efikasnosti finansijskog posredovanja i ekonomskog rasta. Rezultati istraživanja ukazuju da unapređenje poslovanja finansijskih posrednika omogućava brži ekonomski rast. Istovremeno, rast privredne aktivnosti povećava obim poslovanja finansijskih posrednika. Zahvaljujući efektima ekonomije obima koji doprinose smanjenju transakcionih i informacionih troškova, raste efikasnost finansijskog posredovanja.
Vladimir Mićić
U poslednjoj deceniji 20. veka, koncept klasterizacije je postao centralna ideja konkurentnosti i ekonomskog razvoja nacionalnih ekonomija. Klasteri su sistem medusobno povezanih firmi i institucija koje su, uzete kao celina, vece nego što bi bio zbir delova. Oni imaju važnu ulogu u podsticanju konkurentnosti, odnosno, imaju znacajne posledice po preduzeca, kompanije, univerzitete, vlade i druge institucije u okviru jedne ekonomije. Kvalitativna ocena je da pravih formi klastera u privredi Srbije nema. Formiranje i razvoja industrijskih klastera trebalo bi što pre prihvatiti i podstaci, posebno u srpskoj industriji, pošto su potrebe za njima nedvosmisleno jasne. Njima bi se mogla unaprediti konkurentnost industrije na domacoj i medunarodnoj sceni putem rasta produktivnosti, inovativnosti i osnivanja novih preduzeca, što bi se u krajnjem odrazilo na ostvarenje bitnih ciljeva, poput rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti.