Vera Gligorijević, Petar Vasić
Cilj istraživanja u ovom radu je da doprinese diskusiji o značaju ljudskih resursa za proces ekonomskog razvoja, posebno o značaju obrazovanja i individualnih poslovnih veština za proces modernizacije neformalne ekonomije i njene integracije u formalne privredne tokove. Ljudski resursi u neformalnom sektoru su analizirani standardnom klasifikacijom radne snage prema nivoima obrazovanja, a individualne poslovne veštine (sposobnosti) analizom tehnika koje su neformalno zaposlena lica koristila u postupku unapređenja konkurentnosti. Analiza je zasnovana na rezultatima anketnog istraživanja strukturnih karakteristika i prostornog razmeštaja neformalne ekonomije u Republici Srbiji, koje je tokom 2011. godine sprovedeno na uzorku od 310 kućnih preduzeća. Rezultati su pokazali da su prema obrazovnom sastavu, a posmatrano u nacionalnim okvirima, neformalno zaposlena lica podjednako konkurentna kao i formalno zaposleni, zatim, da obrazovni sastav neformalno zaposlenih lica zavisi od tipa naselja i distance od Beograda, a da individualne poslovne veštine, pored distance od Beograda i tipa naselja, zavise od polnog sastava ispitanika.
Zora Arsovski
Primena informaciono-komunikacionih tehnologija (Information Communication Technologies – ICT) u preduzećima, koja su organizovana u okviru klastera, ima svoje specifičnosti, u zavisnosti od nivoa vrste relacija između preduzeća u klasteru. Svrha istraživanja u ovom radu je utvrđivanje determinanti kvaliteta primene ICT u klasterima preduzeća, iz čega je proistekao cilj istraživanja: definisanje i provera modela kvaliteta primene ICT u klasterima preduzeća. Na osnovu teorijskih istraživanja klastera, razvijen je model kvaliteta primene ICT i testirani uticaji determinanti primene ICT, koje se odnose na nivo ulaganja u ICT, kvalitet menadžmenta, kvalitet procesa i nivo primene ICT strategije na nivo kvaliteta primene ICT, čime je potvrđena signifikantnost postavljenih hipoteza. Rezultati istraživanja ukazuju da se sa visokom pouzdanošću može predvideti nivo kvaliteta primene ICT u klasterima, a time i uticaj na performanse preduzeća i klastera u celini.
Slavica P. Petrović
Sveska 2 Godište 2013 naučnog časopisa Ekonomski horizonti sadrži tri izvorna naučna i dva pregledna članka, prikaz knjige, i Zahvalnicu recenzentima rukopisa podnetih Uredništvu Časopisa u 2012.
Vladimir Mihajlović
Milena Jovanović-Kranjec
Danas, skoro deset godina posle reforme visokog obrazovanja u Republici Srbiji, reforme koja je vođena pod zastavom Bolonjskog procesa, u radu se daju kritički stavovi o nekim od ključnih aspekata promena koje su dovele do ekonomizacije visokog obrazovanja u Republici Srbiji, kao što je osnivanje privatnih univerziteta, rangiranje i tržišna utakmica između višokoškolskih institucija, rukovođenje univerziteta i fakulteta menadžerskim principima, pitanje načina izbora nastavnika i dr. Ideja za pisanje rukopisa, u kojem se daje kritički osvrt na neke od aspekata ekonomizacije visokog obrazovanja, nije nova. U velikom broju časopisa i knjiga objavljenih u zemlji, regionu i inostranstvu poslednjih nekoliko godina, publikuju se radovi u kojima autori pokušavaju da daju kritički stav u odnosu na trenutno stanje obrazovanja u kontekstu promena obrazovnih paradigmi. Predmet ovog rada je ekonomizacija visokog obrazovanja u Republici Srbiji i analiza posledica do kojih je došlo u ovoj oblasti pod uticajem širenja principa neoliberalne ideologije. Na kraju rada naglašava se da univerzitetski nastavnici treba da imaju kritički odnos prema onome što prosvetna politika nudi. Oni, svojim intelektualnim radom, odlučnom, kritičkom i konstruktivnom analizom onoga što prosvetna politika nudi, treba da stanu u odbranu univerziteta kao nosioca najvišeg naučnog obrazovanja.
Marijan Cingula
Managerial as well as entrepreneurial skills are necessary for leaders in turbulent global environment. The research goal of this paper is to show how generally accepted entrepreneurial competences fit into modern management activities. Author is seting hipothesis that fundamentals of managerial competences can be recognized in entrepreneurial behavior, so fostering entrepreneurship can improve the management process. The main research question is whether one can talk about entrepreneurship in large and medium-sized businesses, in other words, can one identify the entrepreneurial approach in contemporary management, and can it be expected that today’s managers possess entrepreneurial skills? It is important to recognize that fostering entrepreneurship can improve the process of management and enable leaders to encourage employees to behave in more creative and innovative manner, in order to achieve and sustain competitive position on the market place in a long run.
Piotr Markiewicz, Agnieszka Żbikowska
The article presents the role and place of a competitive strategy in the strategic management of a company. It also describes the basic types of competitive strategies as well as sources of gaining a competitive advantage, including both tangible and intangible resources. In an empirical part, the authors discussed the results of the studies conducted among Polish entrepreneurs exporting products to international markets. Researches related to the conditions of shaping a competitive advantage by Polish exporters on foreign markets. The high quality of products, customisation to the needs and expectations of customers, a quick and flexible response to market signals as well as – to a limited extent – the image of the country of origin proved to be the main features of achieving competitive advantage by Polish exporters.
Snežana Ljubisavljević
U radu je napravljen pokušaj da se na bazi referentne anglosaksonske literature i prakse ustanovi koliki je dostignuti nivo razvoja interne revizije u bankama u Republici Srbiji. Empirijsko istraživanje je obuhvatilo uzorak od 14 banaka u Republici Srbiji, od ukupno 32 banke, sa svrhom da se utvrde načini organizovanja i zadaci interne revizije u njima. Predmet istraživanja u radu je da se utvrdi kako menadžeri i zaposleni na višim funkcijama u banci shvataju ulogu i značaj interne revizije. Cilj rada je da se na bazi odgovora na postavljena pitanja u upitniku daju predlozi za poboljšanje ove važne funkcije banke. Rezultati istraživanja ukazuju na to da veličina banke ne utiče na način organizovanja, odgovornost i zadatke interne revizije banke. Dostignuti nivo razvoja interne revizije u finansijskim organizacijama je na znatno višem nivou u odnosu na privredne subjekte, ali u mnogim segmentima zaostaje za internom revizijom u razvijenim zemljama sveta.
Violeta Domanović
Efektivni sistemi merenja performansi neminovno postaju uslov opstanka kompanija u uslovima savremenog dinamičnog i veoma turbulentnog okruženja. Efektivan sistem merenja performansi omogućava kompaniji da meri i kontroliše performanse u skladu sa definisanom strategijom. Pri dizajniranju sistema merenja performansi u savremenom okruženju, uvažavaju se kako finansijski, tako i nefinansijski indikatori koji odražavaju efekte ključnih aktivnosti koje dodaju vrednost jedne kompanije. Uvođenje raznovrsnih strategijski usklađenih indikatora performansi trebalo bi da poboljša organizacione ishode povećavajući kvantum informacija relevantnih za odlučivanje koje su na raspolaganju menadžerima, što olakšava strategijski konzistentno odlučivanje. Efektivnost sistema merenja performansi pod uticajem je brojnih faktora, od kojih su neki predmet istraživanja u radu. Cilj rada jeste da se osvetli značaj primene multidimenzionalnih merila performansi i konkretnih organizacionih faktora u procesu primene savremenih sistema merenja performansi.
Aleksandra Praščević
Rad je posvećen temi u kojoj je meri ekonomska politika u Srbiji uspela da odgovori na ekonomske probleme nametnute uticajem globalne ekonomske krize i koliko su ograničenja u vidu političke nestabilnosti i političkog uticaja, inače prisutni i pre krize, uticali i na ekonomsku politiku formulisanu u cilju borbe protiv krize. Ekonomska kriza je na globalnom nivou uticala da se, umesto pravila u vođenju ekonomske politike sa ključnim ciljem održanja cenovne stabilnosti, promoviše diskrecija i fiskalna politika, sa ciljem prevazilaženja problema nezaposlenosti. Značajnija primena diskrecije u ekonomskoj politici i inače nameće problem kompetentnosti i eventualnih političkih motiva kreatora ekonomske politike. Upravo su ograničenja nedovoljno razvijenih institucija i pogrešnog modela rasta doprinela da rezultati ekonomske politike u Srbiji ne budu značajni. Srbija se suočava sa negativnim posledicama primenjenih mera u vidu visokog budžetskog deficita, javnog duga i inflacije, dok su efekti na privrednu aktivnost i zaposlenost izostali, zbog čega je aktuelan izbor između pravila i diskrecije.