U radu se istražuju izvozne performanse članica CEFTA 2006 (Albanija, Bosna i Hercegovina – BiH, Crna Gora, Kosovo* (UNMIK, prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija), Moldavija, Severna Makedonija i Srbija), koristeći ARDL (Autoregressive Distributed Lag) model. Primenom F-Bound ARDL testa za period 2000-2022. utvrđeno je postojanje dugoročne ravnotežne veze između realnog izvoza robe i usluga članica CEFTA 2006 i izabranih varijabli, pri čemu rezultati ukazuju na razlike u značaju pojedinih varijabli na dug rok između zemalja. Izvozne performanse uglavnom zavise od stepena otvorenosti trgovine (kod većine članica), zatim od realnog efektivnog deviznog kursa (BiH, Kosovo*, Srbija), dok je manji značaj neto priliva SDI (s izuzetkom Srbije) i domaćih bankarskih kredita odobrenih privatnom sektoru (s izuzetkom Kosova*).
Milan Čupić i Stefan Vržina
Iako je izvoz decenijama predmet akademske pažnje, veza izvoza i performansi preduzeća nije jasna. Iz prethodnih istraživanja su proizašle dve suprotstavljene teorije. Hipoteza učenja kroz izvoz sugeriše da izvoz poboljšava performanse preduzeća zbog transfera znanja sa inostranih tržišta na izvoznike. Sa druge strane, zagovornici hipoteze o samoizboru tvrde da je verovatnije da će preduzeća sa boljim finansijskim performansama izvoziti. Cilj rada jeste da se ispita povezanost izvoza sa performansama preduzeća u Srbiji. Rezultati istraživanja pokazuju da je veza izvoza i produktivnosti statistički značajna. Ovaj nalaz je robustan na promene u merilima produktivnosti i veličini uzorka. Veza izvoza i profitabilnosti preduzeća je, međutim, osetljiva na promene u merilima profitabilnosti. Takođe, rezultati istraživanja su više karakteristični za proizvodni sektor. U radu je ukazano na nekoliko razloga za loše performanse srpskog izvoza i ponuđeno je nekoliko preporuka.
Radovan Kovačević
U ovom radu se analizira uticaj relevantnih faktora na kretanje realnog izvoza robe i usluga nekoliko perifernih članica evrozone. U uzorku se nalazi pet zemalja (Italija, Španija, Portugalija, Irska i Grčka). Posmatra se vremenski period 2000-2019. Cilj istraživanja je da pruži robustne ocene dugoročne veze između realnog izvoza ovih zemalja i izabranih objašnjavajućih varijabli, koristeći panel analizu. Ocenjeni su koeficijenati kointegracione izvozne jednačine pomoću FMOLS i DOLS estimatora. Primenom FMOLS estimatora, ocenjena vrednost koeficijenta uz varijablu realni efektivni devizni kurs je negativna (-0,80), a uz varijablu inostrane tražnje je pozitivna (2,25). Koeficijent uz realni efektivni devizni kurs potvrđuje da precenjena realna vrednost evra, iz ugla perifernih članica evrozone, deluje destimulativno na njihov realni izvoz. Ocenjeni koeficijent, uz varijablu inostrane tražnje, sugeriše da se realan izvoz robe i usluga (volumeni) perifernih članica evrozone povaćava za 2,25% kad realan bruto društveni proizvod (BDP) EU poraste za 1%. Elastičnost realnog izvoza perifernih članica je veća prema stranoj tražnji (dohodna elastičnost) nego prema promeni relativnih cena (cenovna elastičnost). Smanjivanje nadnica i cena u perifernim članicama dovelo je do redistributivnih efekata u korist jezgra Evrozone.