Vladimir Dženopoljac1, Amer Rastić2 i Aleksandra Dženopoljac3
Ovaj rad ispituje kako nematerijalna aktiva, merena koeficijentom dodate vrednosti intelektualnog kapitala (Value Added Intellectual Coefficient – VAIC), utiče na marže i pokazatelje prinosa najprofitabilnijih kompanija u Srbiji. Prethodna istraživanja su pokazala da nematerijalna aktiva ima pozitivan efekat na profitabilnost preduzeća u različitim kontekstima, uključujući Evropsku uniju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Srbiju. U ovom istraživanju, autori su imali za cilj da utvrde da li nematrijalna aktiva ima pozitivan efekat na četiri pokazatelja finansijskih performansi preduzeća: neto profitnu maržu, maržu dobiti pre kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije, prinos na imovinu i prinos na kapital. Studija je koristila uzorak podataka prikupljenih iz zvaničnih publikacija Agencije za privredne registre Republike Srbije, pokrivajući period 2017-2020. Uzorak obuhvata 72 najprofitabilnije firme nakon isključivanja onih koje ne ispunjavaju VAIC kriterijume. Nalazi studije ukazuju da nematerijalna aktiva ima pozitivan uticaj na sva četiri pokazatelja, što implicira da kompanije u Srbiji treba da daju prioritet ulaganju u nematerijalnu aktivu kako bi povećale svoju profitabilnost i konkurentnost.
Milan Čupić i Stefan Vržina
Iako je izvoz decenijama predmet akademske pažnje, veza izvoza i performansi preduzeća nije jasna. Iz prethodnih istraživanja su proizašle dve suprotstavljene teorije. Hipoteza učenja kroz izvoz sugeriše da izvoz poboljšava performanse preduzeća zbog transfera znanja sa inostranih tržišta na izvoznike. Sa druge strane, zagovornici hipoteze o samoizboru tvrde da je verovatnije da će preduzeća sa boljim finansijskim performansama izvoziti. Cilj rada jeste da se ispita povezanost izvoza sa performansama preduzeća u Srbiji. Rezultati istraživanja pokazuju da je veza izvoza i produktivnosti statistički značajna. Ovaj nalaz je robustan na promene u merilima produktivnosti i veličini uzorka. Veza izvoza i profitabilnosti preduzeća je, međutim, osetljiva na promene u merilima profitabilnosti. Takođe, rezultati istraživanja su više karakteristični za proizvodni sektor. U radu je ukazano na nekoliko razloga za loše performanse srpskog izvoza i ponuđeno je nekoliko preporuka.
Teodora Tica, Bojana Vuković, Kristina Peštović i Ivana Medved
Cilj ovog rada je da se sagleda uticaj odabranih finansijskih pokazatelja na profitabilnost kao ključno merilo uspešnosti poslovanja preduzeća. Uzorak obuhvata 473 akcionarska društva u Republici Srbiji koja su aktivno poslovala u periodu 2017-2021. Panel analiza podataka pokazala je da postoji značajan pozitivan uticaj veličine preduzeća, rasta i novčanih tokova na profitabilnost, kao i značajan negativan uticaj strukture kapitala i sredstava. Sa druge strane, uticaj likvidnosti i poreza na dobit na profitabilnost nije bio statistički značajan. Dobijeni rezultati služe prvenstveno menadžmentu koji može da razmotri indikatore preduzeća u cilju poboljšanja profitabilnosti i obezbeđivanja pravilne alokacije resursa. Oni takođe služe investitorima u planiranju investicionih i operativnih aktivnosti kako bi se efektivnije i efikasnije realizovali ciljevi profitabilnosti. Rezultati su usmereni i na druge stejkholdere u cilju kreiranja strategije rasta profitabilnosti i korporativnih performansi radi obezbeđenja dugoročnog rasta.
Maja Putica
Cilj ovog rada je proučavanje uticaja izabranih poslovnih i institucionalnih determinanti na godišnje efektivne poreske stope u bankama u Republici Srbiji (RS). Regresioni modeli panel podataka primenjeni su na 113 opservacija, koje pokrivaju period 2017-2021, gde se računovodstvena i tekuća efektivna poreska stopa koriste kao mera stvarnog poreskog opterećenja. Rezultati pokazuju da je efektivna poreska stopa u bankama u RS znatno ispod zakonskog nivoa. Dalje, za svaki skup podataka, izračunati su koeficijenti promena efektivne poreske stope, a najadekvatniji model biran je koristeći Hausman-ov i Breusch i Pagan-ov test. U prvom modelu, najveća promena efektivnih poreskih stopa je uzrokovana promenom leveridža, procesom merdžera i akvizicija i veličinom banke. Prisustvo rezervisanja za kreditne gubitke u modelu u potpunosti naglašava uticaj profitabilnosti i leveridža. Konačno, u poslednjem modelu, banke sa dobitkom pre oporezivanja mogu da upravljaju efektivnim poreskim stopama i poreskim opterećenjima putem regulisanja nivoa kapitalizacije. Rezultati ove studije su od interesa za ekonomiste i menadžere u bankama, pomažući im u efikasnom poreskom planiranju i upravljanju rezultatima.
Violeta Todorović, Jasmina Bogićević i Stefan Vržina
Upravljanje porezom na dobitak podrazumeva skup aktivnosti usmerenih na legalno minimiziranje ove obaveze. Usled fleksibilnosti poreskih zakona i razlika u oporezivanju dobitka između država, banke mogu biti u poziciji da značajno umanje svoje poresko opterećenje. Cilj rada je utvrđivanje efektivnog opterećenja porezom na dobitak u bankama u Republici Srbiji i ispitivanje uticaja oporezivanja dobitka na poslovanje banaka. Istraživanje sprovedeno na uzorku banaka, u periodu 2010-2016, je pokazalo da se efektivna stopa poreza na dobitak u bankama nalazi znatno ispod statutarne stope, najviše usled korišćenja poreskih podsticaja od strane države. Takođe, 25% opservacija je, uprkos ostvarenom dobitku pre oporezivanja, imalo efektivnu poresku stopu od 0%. Poslednje povećanje statutarne poreske stope u Republici Srbiji nije imalo uticaja na zaduženost banaka, ni u kratkom ni u dugom roku. To može biti indikator da se efekti poreskog štita ne uzimaju u obzir kada je statutarna poreska stopa relativno niska. U radu je, takođe, utvrđeno da efektivna poreska stopa nije u korelaciji sa profitabilnošću banaka.