Volumen 13 Sveska 1, 2011.

BELGRADE STOCK EXCHANGE: Post-Crisis Economy- lessons and possibillites

Jelena Purić

The first ideas about establishing an organization the purpose of which would be to control the money minimum appeared during the 30es of the 19th century in Serbia. Since then many laws have been made, many meetings have been held and as many reforms have been carried out. The last decade is considered to be the turning point in the development of the Belgrade stock exchange. Namely, there has been an improvement of the development of the trading systems; the cooperation with other developed stock exchange markets in the neighbouring countries has been intensified, the first index of the BelexFm has been made and the improvement of the cooperation with the improvement of the relationship with the entities who issue securities and bonds, which lead to the first listing of shares.

Volumen 13 Sveska 1, 2011.

TRANSFORMACIJA KORPORATIVNOG IZVEŠTAVANJA – OD FINANSIJSKOG KA POSLOVNOM IZVEŠTAVANJU

Slobodan Malinić1 i Bojan Savić2

Globalna ekonomska kriza ukazala je na pogrešno zasnivanje poslovnih i ekonomskih odluka na kratkoročnim dobicima. Brojni autori apeluju na nepodudarnost koja postoji izmeñu informacija prezentiranih putem finansijskog izveštavanja i informacionih potreba bilansnih adresata. Samostalno posmatrani, finansijski izveštaji ne omogućavaju komuniciranje ukupnih performansi preduzeća. Neki takvu okolnost objašnjavaju kao raskid „informatičke ekonomije“ sa finansijskim izveštajima industrijskog doba“.Otuda je korisnicima neophodno prezentovati dodatne infromacije nefinansijskog karaktera, zatim informacije orijentisane ka budućnosti, kao i dodatne informacije o nematerijalnoj imovini preduzeća. Rešenje je u integrisanoj upotrebi finansijskih i informacija koje se prezentuju u različitim prikazima iz domena poslovnog izveštavanja. Poslovno izveštavanje meñutim ne može biti statično, je će u suprotnom biti neadekvatno. Ono se menja na način da reflektuje promene u poslovanju, informacionim tehnologijama i potrebama korisnika. Za razliku od finansijskog izveštavanja koje akcenat stavlja na investitore, poslovno izveštavanje fokus stavlja na stejkholdere kao ključne korisnike informacija. Takav pristup je saglasan konceptu društvene odgovornosti preduzeća.

Volumen 13 Sveska 1, 2011.

UTICAJ KREATIVNOG RAČUNOVODSTVA NA KVALITET FINANSIJSKOG IZVEŠTAVANJA

Nemanja Kaparavlović

Finansijski izveštaji su najvažniji output računovodstvene funkcije preduzeća. Brojni interni i eksterni adresati finansijskih izveštaja donose različite poslovne odluke na bazi informacija sadržanih u njima. Da bi te odluke bile ispravne finansijski izveštaji treba da budu sastavljeni u skladu sa odreñenim principima i načelima finansijskog izveštavanja. Uvažavanje tih principa rezultiraće u istinitim i objektivnim izveštajima, pa će i odluke zasnovane na njima biti adekvatne. Meñutim, finansijsko izveštavanje podložno je manipulacijama i nezakonitim radnjama, što za posledicu ima zamagljene ili falsifikovane izveštaje. Sve mere koje su namerno sprovedene sa ciljem sastavljanja finansijskih izveštaja koji ne pokazuju pravu finansijsku i prinosnu snagu konkretnog preduzeća mogu da se svrstaju pod termin „kreativno računovodstvo“.

Volumen 13 Sveska 1, 2011.

PROMENE U OKRUŽENJU I KLJUČNI IZAZOVI GLOBALNE AUTO INDUSTRIJE U POSTKRIZNOM PERIODU

Vladan Madić

U radu se daje kratak pregled karakteristika globalne auto industrije, objašnjavaju promene u okruženju sa aspekta ponude, tražnje, zakonske regulative i novih tehnologija sa osvrtom na globalnu ekonomsku krizu. Analizirani su izazovi sa kojima se susreće globalna auto industrija u postkriznom periodu koji se tiču dalje globalizacije i dostizanja željenog obima i veličine, novi talas konsolidacije auto proizvoñača, problem složenosti, veća uloga lokalnih istraživačko-razvojnih centara u razvoju novih automobila i značaj elektromobila. Na kraju se ukratko razmatraju perspektive rasta globalne auto industrije.

Volumen 13 Sveska 1, 2011.

TROŠKOVI REŠAVANJA EKOLOŠKIH PROBLEMA I CENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA

Gorica Bošković i Snežana Radukić

Osnovni ekonomski cilj potrošača industrijskih proizvoda jeste maksimiziranje odreñene koristi (što bolji kvalitet uz što nižu cenu), dok je osnovni cilj industrijskih proizvoñača maksimiziranje profita. Optimalni nivo kvaliteta, sa aspekta ekonomije, je onaj kod koga je razlika izmeñu troškova kvaliteta i ekonomskog efekta najveća, pri čemu ekonomski optimum ne mora biti jednak ekološkom optimumu. Najprihvatljiviji nivo zagañenja trebalo bi da sadrži i minimalnu ukupnu štetu za zagañenog i minimalne troškove smanjenja zagañenja za zagañivača. Ekološka komponenta ima sve važniju ulogu u ukupnim troškovima preduzeća, a time i u profitu, jer prodajna cena proizvoda mora biti konkurentna. Ako troškovi rešavanja ekoloških problema postanu jednaki prodajnoj ceni nekog industrijskog proizvoda ili je nadmaše, opstanak takvog proizvoda, a time i preduzeća koje ga proizvodi, dovodi se u pitanje. Zato se ekološki problemi ne smeju rešavati ad hock, već sistemski, što je i osnovna hipoteza od koje se polazi u ovom radu.

Volumen 13 Sveska 1, 2011.

ULOGA ANALITIČKOG MARKETINGA U FORMULISANJU PROMOTIVNE I DISTRIBUTIVNE STRATEGIJE PREDUZEĆA

Dragan Lončar

Formulisanje poslovne i marketing strategije zahteva analitičku podršku od strane metodologije analitičkog marketinga, kako u pogledu inicijalnog informisanja donosilaca odluka, tako i u pogledu merenja efekata primenjenih odluka. Cilj ovog rada je da se navedena simbioza osvetli i analizira na području formulisanja strategije promocije i distribucije. Procesi kreiranja promotivne kampanje i formiranja distributivne mreže se posmatraju kao iterativni procesi sastavljeni od logički postavljenih faza. Autor daje odgovore na sledeća pitanja: koje poslovne odluke su kritične u svakoj fazi, koji informacioni inputi su potrebni za donošenje svake odluke i koje metode analitičkog marketinga mogu pomoći u njihovoj pripremi. Jedan od osnovnih zaključaka rada je da je poželjno da marketing menadžer razume čitav proces analize tržišta da bi eliminisao rizik oslanjanja na pogrešne podatke i informacije u procesu odlučivanja. Od marketing menadžera koji uvodi novi proizvod se očekuje da, pre nego što donese ključne strategijske odluke, dobro razume osnovne pretpostavke pojedinačnih analitičkih metoda, domete metoda i da ume da interpretira dobijene rezultate istraživanja.

Volumen 13 Sveska 1, 2011.

STRANE DIREKTNE INVESTICIJE KAO POKAZATELJ REGIONALNIH NERAVNOMERNOSTI U SRBIJI I MOGUĆNOSTI NJIHOVE EFIKASNE ALOKACIJE

Boban Dašić

Poznato je da naša zemlja ne poseduje dovoljno sopstvenih sredstava za finansiranje privrednog rasta i razvoja i smanjenje regionalnih neravnomernosti, pa je zbog navedenog primorana da koristi inostrana sredstva, koja preuzimaju funkciju glavnog pokretača i ključnog razvojnog faktora, ne samo pojedinih nacionalnih ekonomija, već i celokupne svetske privrede. Svetska finansijska kriza je uticala, izmeñu ostalog i na pad priliva stranih direktnih investicija i na povećanje regionalnih razlika, kako na globalnom tako i na nižem regionalnom nivou. Za sve zemlje u tranziciji, meñu kojima je i Srbija, pored problema kako da u što većoj meri privuku što veći obim stranih investicija, postavlja se i pitanje (problem) njihove efikasne alokacije, kako unutar, tako i izmeñu pojedinih regiona. Povećanim prilivom stranih direktnih investicija i njihovom efikasnom alokacijom po regionima, Srbija bi poboljšala svoju konkurentsku poziciju i time smanjila regionalne disparitete, koji su po svim pokazateljima meñu najvećim u Evropi. Osnovni cilj ovog rada je da razmotri geografski raspored stranih direktnih investicija po regionima u Srbiji, ukaže na potrebu angažovanja svih subjektivnih snaga zemlje na stvaranju povoljnog investicionog ambijenta i da predloži odreñene aktivnosti i mere kako bi se strane investicije privukle u što većoj meri i ravnomerno rasporedile.

Volumen 12 Sveska 2, 2010.

ATRAKTIVNOST INVESTIRANJA U ZLATO KAO SIGURNU IMOVINU

Safet Kurtović1, Jadranka Đurović-Todorović2 i Boris Siljković3

Ovaj rad ima za cilj da ukaže na znacaj tržišnih kretanja u svetu nakon proglašenja finansijske krize. U prvom redu, akcenat je stavljen na analizu ulaganja u tržište zlata, odnosno na važnost razumevanja uticaja faktora na rast cene zlata. U tom smislu nastoji se dati odgovor zašto postoji snažna turbulencija na tržištu zlata, u smislu rasta cena, kao i zašto investitori preferiraju ulaganja u sigurnu imovinu. Pored toga, u radu su predstavljena odredena trendovska kretanja na tržištu zlata, u smislu povecanja zlatnih rezervi, odnosno promene u sastavu portfolija deviznih rezervi vecine zemalja. Posebno se dovodi u korelaciju proces rasta trgovanja zlatom sa stanjem na tržištu hartija od vrednosti i deviznom tržištu, a što trenutno karakteriše stanje svetske ekonomije koja prolazi kroz ekonomsku recesiju.

Volumen 12 Sveska 2, 2010.

PRIMENA POSTUPAKA UZORKOVANJA REVIZORA ZA SVRHU TESTIRANJA KONTROLA PREDUZEĆA KLIJENTA

Biljana Jovković

Revizija finansijskih izveštaja obavlja se sa svrhom izražavanja mišljenja revizora o njihovoj istinitosti i objektivnosti kako bi se smanjio informacioni rizik korisnika finansijskih izveštaja koji svoje poslovne i investicione odluke donose na bazi informacija o finansijskoj i zaradivacnoj sposobnosti tog preduzeca. Stalno je prisutna opasnost iznošenja neodgovarajuceg mišljenja. Da bi se ova opasnost izbegla, revizori su prinudeni da prikupe dovoljno kvalitetnih dokaza. Za sticanje dokaza na osnovu kojih se formira mišljenje revizora koristi se više metoda medu kojima je najvažnija uzorkovanje. Revizor uzorkovanjem treba da sakupi dovoljno kompetentnih dokaza na osnovu kojih dobija razumnu osnovu za formiranje mišljenja. Uzorkovanje u reviziji se vrši za razlicite svrhe testiranja. Revizor koristi uzorke da bi izvršio testiranje interne kontrole, adekvatnosti racunovodstvenog tretmana i sveobuhvatnosti transakcija i direktne provere valjanosti salda racuna. Procedura odabira i specificnosti vrednovanja rezultata uzorka za svrhu obavljanja testiranja adekvatnosti uspostavljanja i implementacije kontrola koje cine sistem interne kontrole preduzeca klijenta predmet su razmatranja u ovom radu.