Zora Arsovski
Primena informaciono-komunikacionih tehnologija (Information Communication Technologies – ICT) u preduzećima, koja su organizovana u okviru klastera, ima svoje specifičnosti, u zavisnosti od nivoa vrste relacija između preduzeća u klasteru. Svrha istraživanja u ovom radu je utvrđivanje determinanti kvaliteta primene ICT u klasterima preduzeća, iz čega je proistekao cilj istraživanja: definisanje i provera modela kvaliteta primene ICT u klasterima preduzeća. Na osnovu teorijskih istraživanja klastera, razvijen je model kvaliteta primene ICT i testirani uticaji determinanti primene ICT, koje se odnose na nivo ulaganja u ICT, kvalitet menadžmenta, kvalitet procesa i nivo primene ICT strategije na nivo kvaliteta primene ICT, čime je potvrđena signifikantnost postavljenih hipoteza. Rezultati istraživanja ukazuju da se sa visokom pouzdanošću može predvideti nivo kvaliteta primene ICT u klasterima, a time i uticaj na performanse preduzeća i klastera u celini.
Violeta Domanović
Efektivni sistemi merenja performansi neminovno postaju uslov opstanka kompanija u uslovima savremenog dinamičnog i veoma turbulentnog okruženja. Efektivan sistem merenja performansi omogućava kompaniji da meri i kontroliše performanse u skladu sa definisanom strategijom. Pri dizajniranju sistema merenja performansi u savremenom okruženju, uvažavaju se kako finansijski, tako i nefinansijski indikatori koji odražavaju efekte ključnih aktivnosti koje dodaju vrednost jedne kompanije. Uvođenje raznovrsnih strategijski usklađenih indikatora performansi trebalo bi da poboljša organizacione ishode povećavajući kvantum informacija relevantnih za odlučivanje koje su na raspolaganju menadžerima, što olakšava strategijski konzistentno odlučivanje. Efektivnost sistema merenja performansi pod uticajem je brojnih faktora, od kojih su neki predmet istraživanja u radu. Cilj rada jeste da se osvetli značaj primene multidimenzionalnih merila performansi i konkretnih organizacionih faktora u procesu primene savremenih sistema merenja performansi.
Aleksandra Praščević
Rad je posvećen temi u kojoj je meri ekonomska politika u Srbiji uspela da odgovori na ekonomske probleme nametnute uticajem globalne ekonomske krize i koliko su ograničenja u vidu političke nestabilnosti i političkog uticaja, inače prisutni i pre krize, uticali i na ekonomsku politiku formulisanu u cilju borbe protiv krize. Ekonomska kriza je na globalnom nivou uticala da se, umesto pravila u vođenju ekonomske politike sa ključnim ciljem održanja cenovne stabilnosti, promoviše diskrecija i fiskalna politika, sa ciljem prevazilaženja problema nezaposlenosti. Značajnija primena diskrecije u ekonomskoj politici i inače nameće problem kompetentnosti i eventualnih političkih motiva kreatora ekonomske politike. Upravo su ograničenja nedovoljno razvijenih institucija i pogrešnog modela rasta doprinela da rezultati ekonomske politike u Srbiji ne budu značajni. Srbija se suočava sa negativnim posledicama primenjenih mera u vidu visokog budžetskog deficita, javnog duga i inflacije, dok su efekti na privrednu aktivnost i zaposlenost izostali, zbog čega je aktuelan izbor između pravila i diskrecije.
Jacek Barburski
One of the modes of the measurement of banks’ and their branches’ economic efficiency is constituted by an econometric approach based on stochastic frontier functions. In this approach, the following three basic goal functions can be considered: the cost, revenue and profit functions. This paper aims to present alternative (relative to the standard formula) concepts of the measurement of revenue and profit efficiency constituting an important assessment criterion of banks’ operations. The paper also presents the results of the empirical studies of revenue and profit efficiency, as exemplified by the selected commercial bank. The theoretical part of the paper proceeds from an introduction to present the premises of an alternative efficiency assessment, then the formulas of the frontier functions of revenue and a profit. These are formulas that can exclusively be used under the conditions of imperfect competition between banks. The empirical part focuses on the application of the above models to assess the efficiency of a Polish bank’s branches. The calculations returned the indicators of revenue and profit efficiency and the rankings of the studied sample of branches in three different quarters. Due to the use of an excessively simple assessment method (Corrected Least Squares Method), the efficiency indicators obtained are understated and not accurate enough to lend themselves to further analysis. On the other hand, the rankings prepared on its basis are reliable and can be used for further assessments and comparisons, which should be considered as a meaningful research benefit.
Nataša Milenković
Glavni pokretači rasta bezmalo svih privreda koje su u proteklim decenij ama ostvarile brz rast, pre svega azijskih privreda, bili su investicije i izvoz. Postoji opšta saglasnost da je najefikasnij i put ka privrednom oporavku Srbije, takođe, izvozna ekspanzija. Iskustva azijskih zemalja sa ubrzanim rastom mogu dati smernice za način na koji je moguće, u izvesnoj meri, poboljšati nezavidno stanje srpske privrede. Instrument ekonomske politike koji utiče istovremeno na investicije i izvoz jedne zemlje, a koji je lakše pokrenuti od mnogih drugih faktora rasta i razvoja, je devizni kurs. Na značaj deviznog kursa kao instrumenta ekonomske politike za povećanje izvoza i investicija u Srbij i upućuje nekoliko indikatora. To su, najpre, izuzetno pozitivna iskustva istočnoazijskih privreda čija je politika deviznog kursa upravo suprotna onoj u Srbiji, slabost domaćeg tržišta, koja ukazuje na neophodnost povećanja izvoza i, treće, izuzetno mala konkurentnost srpskih preduzeća i privrede.
Edvard Jakopin
Globalna recesija je još jednom potvrdila ekonomsku zakonitost da privredni rast nije moguć bez kontinuiranih strukturnih promena. Tranzicioni modeli realokacije faktora rasta pokazali su svu svoju neefikasnost pod naletom recesionih udara. Istraživanje tranzicionog rasta produktivnosti pokazalo je da se produktivnost bazirala, pre svega, na “unutarsektorskoj dobiti”, a ne na tzv. “realokacionom efektu”. Kompletno područje zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) suočeno je sa sistemskim makroekonomskim neravnotežama, koje su, primarno, strukturnog karaktera. S druge strane, komparativna analiza reformskih iskustava pokazuje da tranzicioni rezultati zavise kako od brzine sprovedenih reformi tako i od startne pozicije. Istraživanja su jasno ukazala da je održiv privredni rast bio veći u onim tranzicionim ekonomijama u kojima su reforme bile brže od onih sa strategijom postepenog razvoja. Kriza je u prvi plan istakla značaj industrijskih politika koje su dugo i u teorijskom i u praktičnom smislu bile marginalizovane. Težište postkrizne realokacije faktora rasta, u novom modelu privrednog rasta, neophodno je usmeriti ka strukturnim promenama u produktivnije izvozne sektore prerađivačke industrije.
Vlastimir Leković
Poverenje, kao bitna tradicionalna neformalna institucij a društva, u poslednjih par decenij a predmet je značajnije pažnje društvenih nauka, pa i ekonomske. Radi se o jednom od ključnih faktora koji opredeljuje karakter kako međuljudskih, tako i ukupnih društvenih odnosa. Sve više preovladava shvatanje da su, uz ostale bitne faktore efektivnosti i efi kasnosti tržišnog sistema, ekonomski učinci determinisani i odgovarajućim nivoom poverenja, koje vlada između ekonomskih aktera. U radu se analizira uloga poverenja kao podsticajnog faktora uspešnij eg odvij anja ekonomskih aktivnosti u uslovima suočavanja ekonomskih subjekata sa problemima asimetričnih informacija, nepotpunih ugovora, nerazvijenog institucionalnog okvira, neizvesnosti i sl. Ukazuje se na to da je poverenje, kako personalno, tako i institucionalno, bitan faktor ekonomske uspešnosti, kao i ekonomskog razvoja. Istovremeno, poverenje ima značajnu ulogu u pogledu uspešnij eg sprovođenja društveno-ekonomskih transformacij a, što je posebno aktuelno u zemljama u tranziciji.
Veljko Marinković i Vladimir Senić
Fokusiranost na potrošače poslednjih godina doživljava ekspanziju u uslužno orijentisanim delatnostima, uključujući i banke. Potrebe korisnika finansij skih usluga dinamično se menjaju, zbog čega je neophodno da banke razvijaju dugoročne poslovne odnose sa svojim klijentima, kako bi postale i ostale profitabilne. Cilj ovog istraživanja usmeren je na ispitivanje stavova korporativnih klijenata – malih i srednjih preduzeća – o različitim elementima kvaliteta usluga, koje pružaju bankarske institucije. Rezultati realizovane studije ističu tri ključna elementa kvaliteta uslužne ponude u korporativnom bankarstvu: poštovanje i razumevanje klijenata, profesionalnost i imidž. Ovakvi rezultati dodatno potvrđuju da bankarske institucije treba tesno da sarađuju sa klijentima, što je moguće samo ako se istinski posvete marketinškoj orijentaciji u svakodnevnom poslovanju.
Nenad Stanišić
Postoje brojne koristi koje zemlje mogu dobiti odricanjem od nacionalnog novca nestabilne spoljne i unutrašnje vrednosti. Najočiglednija je smanjenje dugoročne stope inflacije. Cilj ovog rada je da testira hipotezu o pozitivnom uticaju monetarne integracije na monetarnu stabilnost i privredni rast. S druge strane, monetarna integracija može prouzrokovati i određene ekonomske probleme zemljama, pre svega problem platnobilansnog prilagođavanja. Stoga se u ovom radu ispituje i njen uticaj na saldo tekućeg bilansa nacionalnih ekonomija. Postavljene hipoteze se empirijski testiraju na uzorku od 42 zemlje iz različitih regiona i različitog nivoa razvijenosti. Rezultati sugerišu da postoji uticaj monetarne integracije na smanjenje inflacije u grupi zemalja u razvoju, ali ne i na ostvarene stope privrednog rasta. S druge strane, rezultati ukazuju na to da monetarna integracija doprinosi povećanju deficita tekućeg računa zemalja u razvoju, ali ne i razvijenih zemalja.
Maya Lambovska and Angel Marchev, Jr.
The main focus of this paper is on proposing a new fuzzy approach for evaluating investment portfolios. The approach suggested uses tools of the theory of confidence intervals, theory of fuzzy subsets and the method of expertise. Using the mentioned instrumentarium an empirical approbation is conducted. The approbation is realized through the case data and is aimed at demonstrating the approach and its applicability. The suggested approach could also be used as a base for comparison and/or ranking different portfolios. The used experts’ evaluations could be aggregate results from other approaches for portfolio management. Thus, the approach could be described as a universal tool for combining several methods for evaluation of investment portfolios.