Imajući u vidu značaj interneta i komunikacije sa potrošačima u onlajn okruženju, prvenstveno putem društvenih medija, kao i rastući značaj održivosti u savremenom poslovanju, cilj ovog rada jeste analiza uticaja marketing aktivnosti na društvenim medijima na ponašanje potrošača u pogledu zelenih proizvoda. Konkretno, analizirane su marketing aktivnosti na društvenim medijima domaćih i globalnih kompanija u Republici Srbiji, koje obuhvataju pet aspekata: zabavu, interakciju, praćenje trendova, kastomizaciju i elektronsku usmenu propagandu. Sprovedeno je empirijsko istraživanje metodom anketiranja i putem SEM analize je utvrđeno da navedeni aspekti društvenih medija utiču različito na stavove prema zelenim proizvodima domaćih i globalnih kompanija. Utvrđen je pozitivan moderacijski uticaj globalnog identiteta na veze u modelima. Osnovni doprinos rada odnosi se na analizu veze marketing aktivnosti na društvenim medijima i ponašanja potrošača prema zelenim proizvodima, sa uporednom analizom domaćih i globalnih kompanija.
Emilija Janković
Veliki broj radova ukazuje na stilizovane činjenice u vezi sa poslovnim ciklusima različitih zemalja. Ipak, poslovni ciklus je veoma složen fenomen, koji nije lako meriti i interpretirati. Zbog toga je, pored bruto domaćeg proizvoda kao standardne mere poslovnog ciklusa, korisno analizirati i ciklično ponašanje komponenti BDP-a, varijabli tržišta rada, kao i nominalnih varijabli. Ovaj rad pokušava da otkrije pravilnosti u njihovom kretanju u periodu od prvog kvartala 2009. do trećeg kvartala 2023. godine. Time se nastoji pružiti opšta slika o poslovnim ciklusima u savremenim dešavanjima Evropske unije kao celine, Nemačke, kao najrazvijenije zemlje EU, sa osvrtom na Republiku Srbiju. Uz pomoć detaljne statističke analize vremenskih serija, proučene su stilizovane činjenice i ispitana volatilnost ovih varijabli, njihova korelisanost sa BDP-om, kao i perzistentnost. Opšti zaključak jeste da poslovni ciklus Srbije ne zaostaje za razvijenijim zemljama. Takođe, ustanovljena su neka zapažanja o zajedničkim tendencijama koje bi mogle važiti u većini slučajeva.
Mohammed Shuaibu and Usman Gana
Nigeria’s poor non-oil export performance has been the focal point of the growth policy discourse since the 1970s, but the role of emerging driving factors has remained significantly less understood. Thus, this study explores the determinants of Nigeria’s non-oil exports by explicitly considering trade credit and digital payment systems. The study employs the Autoregressive Distributed Lag Model and the monthly data from 2010 to 2023 so as to achieve its objective. The results show that increased trade credit and better e-payment systems significantly improve the non-oil export sector’s performance. The one implication of this finding is that increasing trade credit and improving e-payment systems may serve as another alternative to unlocking and boosting Nigeria’s non-oil export sector’s potential. Therefore, the paper concludes that, with the promotion of trade credit and an increased use of e-payments, Nigeria can improve its non-oil export performance in order to foster sustainable economic growth.
This paper investigates the effects of RCEP trade creation and trade diversion on China and its sectors, as well as the impact of imports and exports on provinces. The World Bank’s World Integrated Trade Solution Software for Market Analysis and Restrictions on Trade (WITS-SMART) tool with the 2020 data, alongside the OECD Inter-Country Input-Output (ICIO) tables and the Chinese Multi-Regional Input-Output (MRIO) tables based on the 2017 data under two scenarios. The results of the study indicate that trade growth with Japan and South Korea is significant, on the one hand, whereas the trade effects with the ASEAN nations and regions such as Australia and New Zealand are relatively low, on the other. The research emphasizes the disparities between various regions in China, demonstrating that the Eastern coastal provinces obtain more trade benefits than the Central and Western areas. The study highlights the importance of implementing the policies encouraging collaboration in high-growth sectors and developing tailored strategies for regional advancement.
Predviđanje finansijskih teškoća u kompanijama je veoma značajno, imajući u vidu komplesknost i dinamičnost savremenog poslovnog okruženja. Shodno tome, predmet istraživanja u radu su ključne determinante nastupanja finansijskih neprilika, koje mogu dovesti i do stečaja kompanija. Cilj istraživanja je utvrđivanje međuzavisnosti (korelacije) pojedinih determinanti nastupanja finansijskih neprilika i pokazatelja verovatnoće nastupanja finansijskih neprilika, kao i utvrđivanje razlike u verovatnoći nastupanja finansijskih neprilika pre i nakon pojave pandemije izazvane virusom COVID-19 u Republici Srbiji. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 73 javna akcionarska društava, od kojih 22 pripada grupi velikih, a 51 grupi kompanija srednje veličine, tokom perioda 2018-2022. Rezultati istraživanja su pokazali da postoji statistički značajna negativna korelacija determinanti profitabilnosti, likvidnosti i solventnosti i verovatnoće nastupanja finansijskih neprilika. Takođe, pokazali su da postoji statistički značajna pozitivna korelacija leveridža i verovatnoće nastupanja finansijskih neprilika, kao i između rasta kompanije i pokazatelja Altman-ovog Z-score-a. Došlo se i do zaključka da postoji statistički značajna razlika u vrednosti pokazatelja Altman-ovog Z-score-a pre i nakon pojave pandemije izazvane virusom COVID-19.
U radu se razmatraju trendovi i analiziraju pravilnosti koje se pojavljuju na nacionalnom tržištu stanova u Srbiji i na njenim regionalnim tržištima. Polazi se od pretpostavke da se pored zajedničkih tržišnih sila, tržište novoizgrađenih stanova i tržište postojećeg stambenog fonda ponašaju kao dva izdvojena segmenta tržišta stanova sa nepotpunim prilagođavanjem cena. U glavnom fokusu analize je udaljavanje cena na ova dva segmenta, sa posebnim interesom za proces uzajamnog prilagođavanja. Primenjeni su Granger-ovi testovi uzročnosti kako bi se ispitalo da li postoji bilo kakva uzročna zavisnost u indeksima cena na ova dva tržišna segmenta, i utvrđeno da slučaj uzročnosti od tržišta postojećeg stambenog fonda ka tržištu novoizgrađenih stanova preovladava među regionalnim tržištima. Ista metodologija je primenjena da bi se proverilo da li postoji uzročnost između regionalnih tržišta. Rezultati su potvrdili verovatan uticaj beogradskog tržišta novoizgrađenih stanova na tržišta u ostalim regionima. Ovakvi nalazi će pomoći da se bolje razumeju procesi prilagođavanja cena između pomenuta dva segmenta tržišta i oblikuju izvesne preporuke za ekonomsku i srodne politike.
The purpose of this paper is to investigate the impact of financial technology (Fintech) on the inflation rate. The contribution reflects in the creation of a new index for Fintech, involving several indicators using principal component analysis. The data utilized belong to a panel dataset pertaining to the 10 provinces of the island of Sumatra, Indonesia, spanning from January 2020 to June 2023. The pooled mean group (PMG) estimation method is employed in order to test the relationship between Fintech and the inflation rate. The research findings of the study indicate that Fintech is capable of reducing inflation in the long run. Therefore, this research study implies the necessity to intensify the use of Fintech for the purpose of creating an efficient economic environment and promoting economic stability.
The Eastern Bloc had been dissolved by the end of the Cold War period, and the New World Order was established. The rapid liberalization process accelerated transition to the free market economy. In this transition period, however, numerous political tensions occurring between some countries also transformed into conflicts and wars. Therefore, countries allocate their scarce resources to their national security rather than their development objectives, simultaneously gradually increasing their defense expenditures. Accordingly, the present study aims to examine the existence of the dynamic relationship between defense burden and unemployment for the selected nine post-Soviet countries that emerged after the collapse of the Soviet Union. By incorporating the annual data set of the nine post-Soviet countries over the period between 1996 and 2021, the results revealed that defense burden had no influence on unemployment in the short run, but did have a positive effect in the long run.
This paper investigates the impact of various factors on the level of foreign direct investments in a country, with a special emphasis on the noneconomic, mostly institutional determinants. Using a broad sample of 124 countries and data for the period from 1996 to 2019, a dynamic panel GMM regression is applied. The regression results indicate that the relative share of FDI in the GDP depends positively on the development of the institutions in the country. To attract foreign investors, host countries should make considerable progress in the functioning of their legal system, the effectiveness of the government and fight against corruption, as well as creating an overall favorable investment climate. The same regression model applied to a subsample of European countries reinforced these findings, sending an important message to policymakers, who need to make decisive steps towards fixing systematic deficiencies rather than subsidizing foreign investors, which is a practice with suspicious cost-effectiveness at the macro level.
Vladimir Dženopoljac1, Amer Rastić2 i Aleksandra Dženopoljac3
Ovaj rad ispituje kako nematerijalna aktiva, merena koeficijentom dodate vrednosti intelektualnog kapitala (Value Added Intellectual Coefficient – VAIC), utiče na marže i pokazatelje prinosa najprofitabilnijih kompanija u Srbiji. Prethodna istraživanja su pokazala da nematerijalna aktiva ima pozitivan efekat na profitabilnost preduzeća u različitim kontekstima, uključujući Evropsku uniju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Srbiju. U ovom istraživanju, autori su imali za cilj da utvrde da li nematrijalna aktiva ima pozitivan efekat na četiri pokazatelja finansijskih performansi preduzeća: neto profitnu maržu, maržu dobiti pre kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije, prinos na imovinu i prinos na kapital. Studija je koristila uzorak podataka prikupljenih iz zvaničnih publikacija Agencije za privredne registre Republike Srbije, pokrivajući period 2017-2020. Uzorak obuhvata 72 najprofitabilnije firme nakon isključivanja onih koje ne ispunjavaju VAIC kriterijume. Nalazi studije ukazuju da nematerijalna aktiva ima pozitivan uticaj na sva četiri pokazatelja, što implicira da kompanije u Srbiji treba da daju prioritet ulaganju u nematerijalnu aktivu kako bi povećale svoju profitabilnost i konkurentnost.